Romi na velikom platnu – od prvog filma do savremene srpske kinematografije

U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti održana je tribina „Romi u srpskoj kinematografiji – kulturni doprinos i modeli predstavljanja“, na kojoj je bilo reči o umetničkom i društvenom kontekstu prikazivanja Roma na filmu. Od prvih ostvarenja do filmova koji su obeležili domaću kinematografiju, učesnici su analizirali način na koji su romska kultura, muzika i identitet predstavljeni na velikom platnu.

„Skupljači perja“, „Ko to tamo peva“, „Dom za vešanje“ i „Crna mačka, beli mačor“ čine veliku četvorku filmova u kojima se pojavljuju Romi, a koji su najviše analizirani u domaćoj kinematografiji.

Učesnici tribine osvrnuli su se i na prvi film o Romima, „Ciganska svadba Bibiji“, snimljen 1913. godine.

Te godine su Svetozar Botorić i Čiča Ilija Stanojević otputovali u Pariz kako bi prodali dva filma. Kompanija „Pate“ otkupila je samo „Cigansku svadbu Bibiji“. Prema tumačenju iznetom na tribini, reč je o prvom izvoznom filmskom proizvodu srpske kinematografije, čime je započela transnacionalna razmena romskog kulturnog kapitala.

Različiti modeli predstavljanja Roma

Filmovi o Romima mogu se posmatrati kroz različite modele predstavljanja. Folklornom modelu pripada film „Ciganka“ Vojislava Nanovića, dok je primer socijalno marginalizujućeg modela „Anđeo čuvar“ Gorana Paskaljevića. Model autorske globalne stilizacije predstavljen je filmom „Dom za vešanje“ Emira Kusturice.

Vidljivost Roma u jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji izuzetna je u odnosu na njihovu manju vidljivost u društvu. Ipak, u bogatoj filmografiji posvećenoj romskoj zajednici ponavljaju se određeni obrasci.

„Iako je reč o veoma bogatoj filmografiji o Romima, koja traje dugo i žanrovski je različita, i dalje je najzastupljeniji tip aktera, kada su Romi u pitanju, arhetip romskog muzičara“, istaknuto je na tribini.

U najvećem broju filmova Romi su prikazani kao muzičari, i to odrasli muškarci. Ipak, lik Lenče iz „Skupljača perja“ ostao je možda i najpoznatija uloga Romkinje u domaćoj kinematografiji.

Romska muzika kao važan deo filmskog izraza

Na tribini je ukazano i na značaj romske muzike u filmu, kao i na paradoks da je njen uticaj na kinematografiju znatno vidljiviji od prisustva Roma u širem društvenom životu.

Iako srpska kinematografija ne beleži romske reditelje, emocije koje romski likovi i muzika izazivaju kod publike ostavile su snažan trag u filmskoj umetnosti.

Umetnički i socijalni kontekst ostaju isprepleteni kada se govori o predstavljanju Roma na velikom platnu, zaključak je tribine održane u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

уторак, 17. новембар 2026.
16° C