Studio holivudskih blokbastera oživeo Njujork u RTS-ovom „Pupinu”: Kako je nastala serija o srpskom naučniku
Na Prvi program Radio-televizije Srbije 13. novembra stiže dugoočekivana serija „Pupin”, koja će se emitovati petkom, subotom i nedeljom od 20 časova, a koja prati životnu priču jedne od najznačajnih ličnosti naše istorije i nauke – Mihajla Pupina.
Kako bi se što uverljivije dočarao jedan nadasve nesvakidašnji život radoznalog dečaka iz banatskog sela koji je svojim znanjem i upornošću stigao do najviših svetskih naučnih krugova, priprema scenarija i snimanja trajala je skoro dve godine, a samo snimanje četiri meseca, i to u čak 14 gradova u Srbiji i na više od 45 različitih lokacija.
„Samo snimanje serije ‘Pupin‘ bio je kompleksan produkcioni i logistički poduhvat, pre svega zbog vremenskog i geografskog raspona koji je priča zahtevala. Bilo je potrebno rekonstruisati i dočarati gradove i sela na dva kontinenta i u rasponu od početka 19. do dvadesetih godina 20. veka. Od malog banatskog sela do evropskih metropola i Njujorka.
Pored važnih scena koje su snimane u selima širom Vojvodine, u Beogradu, Pančevu, Novom Sadu, Bečeju, Sremskoj Mitrovici, jedan deo ekranizovan je i u Bugarskoj, i to u studiju 'Boyana' u kom su se snimali mnogi holivudski filmovi“, navodi producentkinja Ana Gobeljić.
Zanimljivo je i da su delovi serije koji su smešteni u Americi uglavnom snimljeni u Srbiji. Tako je Pupinov njujorški dom smešten u Paraćinu, a čuveni koledž „Kolumbija” u Somboru. Jedan od najambicioznijih segmenata produkcije bila je rekonstrukcija Njujorka s početka 20. veka.
Njujork sa ekrana nastao je, zapravo, u čuvenom "Nu Boyana Film" studiju u Sofiji, gde su snimana brojna holivudska ostvarenja, od Crne Dalije Brajana De Palme, svi nastavci akcionog spektakla Silvestera Stalonea The Expendables, Rise Of An Empire scenariste Zeka Snajdera, poslednji nastavak Ramba, kao i pojedine epizode čuvene britanske serije Doctor Who.
„Međutim, za mene razmere produkcije nikada nisu bile same sebi cilj. Sve te lokacije, rekonstrukcije, kostimi i produkcijski resursi imali su jedan zadatak: da gledaocu omoguće da zaista uđe u Pupinov svet. Da ne posmatra istoriju iz daljine, već da oseti kako je izgledao život čoveka koji je krenuo iz jednog malog sela i stigao do samog vrha naučnog i društvenog života svog vremena”, navodi producentkinja Ana Gobeljić.
Da je u pitanju ozbiljan projekat, svedoči i činjenica da je tokom snimanja serije angažovano više od čak 1.500 statista. U seriji je angažovano preko 100 glumaca od kojih su mnogi iz Amerike, Britanije i drugih zemalja Evrope.
Poseban zahtev bio je kostim koji pokriva više od 110 godina, grad i selo, dva kontineta. Tim kostimografa Nevene Milovanović uradio je više od 500 kostima – od radnih odela, sve do svečanih haljina, dečijih kostima, kao i velikog broja različitih uniformi.
Sve akcione scene koreografisane su uz pomoć Kalojana Vodeničarova, specijaliste iz Bugarske, koji je radio na filmovima kao što su Bondov No Time To Die, Troja, Nemoguća misija, Man in Black, A Good Day to Die Hard, kao i serijama kao što su Gomora, La Casa de Papel.
Autorsku ekipu serije Pupin predvodi reditelj Danilo Bećković, koji je zajedno sa Dušanom Bulićem, Ivanom Jovanovićem, Đorđem Milosavljevićem, Grgurom Strujićem i Filipom Vujoševićem potpisao i scenario.
Direktorka fotografije je Bojana Andrić, muziku potpisuje Marko Kon, a izvršni producenti su Marko Paljić i Ana Gobeljić.