Читај ми!

„Praznik u Rimu“, 72 godine filma koji je svet zarazio italijanskim stilom

Pravo malo filmsko čudo, „Praznik u Rimu“, prikazano je prvi put 27. avgusta 1953. godine, donoseći na veliko platno ne samo ljubavnu priču, već i jedan stil života, grad, la dolče vita. Bio je to početak mita o italijanskom stilu u svetu, koji će predstavljati buntovna princeza, šarmantni novinar, vespa ali iznad svega, Odri Hepbern.

„Празник у Риму“, 72 године филма који је свет заразио италијанским стилом „Празник у Риму“, 72 године филма који је свет заразио италијанским стилом

Film Praznik u Rimu (Roman Holiday), u režiji Vilijama Vajlera, 72 godine kasnije, i dalje očarava svojom bezvremenskom elegancijom, zadržavajući romantični i vizuelni šarm koji ga je učinio prekretnicom u istoriji filma.

Inspiracija stvarnim životom princeze

Priča Praznika u Rimu inspirisana je stvarnim događajem; kratkim begom princeze Margaret iz Engleske u Rim 1951. godine, kada se zaljubila u razvedenog pukovnika Pitera Taunsenda.

Tako je nastao lik Ane, mlade princeze u zvaničnoj poseti Rimu, koja odlučuje da na jedan dan pobegne od krutih pravila protokola i doživi pravi život, među fontanama, sladoledima i vožnjama na skuteru.

Lik Ane tumači do tada nepoznata Odri Hepbern, koju je Vajler, nakon proba koje je opisao kao „magične“, izabrao umesto popularnije Elizabet Tejlor. Pored nje je Gregori Pek u ulozi američkog novinara Džoa Bredlija, koji isprva želi da iskoristi susret s princezom za ekskluzivnu priču, ali ubrzo, kao i publika, pada pod njen šarm.

Odri, ikona rođena na ulicama Rima

Upravo zahvaljujući ovom filmu Odri Hepbern postaje legenda. Njena jednostavna odeća, bele bluze, široke suknje i marame koje je kreirala legendarna kostimografkinja Edit Hed, definišu novi arhetip ženstvenosti: jednostavna, sofisticirana, slobodna. Tiha revolucija koja se udaljava od izražene senzualnosti zvezda poput Merilin Monro i Elizabet Tejlor i prigrljuje autentičnu, gotovo krhku lepotu.

Za ovu ulogu, Hepbernova osvaja Oskara 1954. godine. I to u svojoj čuvenoj „srećnoj haljini“: beloj čipkastoj haljini koju je za ceremoniju Oskara prepravio Iber de Živanši. Reciklirana haljina, da, ali i haljina koja je ušla u istoriju mode.

Rim, glavni junak filma

Kroz uličice, trgove i mostove Večnog grada, Vajler prikazuje magični, jedinstveni Rim koji ne služi samo kao pozadina, već kao ključni lik.

Upravo Rim, sa svojim svetlima i tišinom, čuva tajnu dvoje ljubavnika i vodi ih kroz dan između stvarnosti i sna.

Pjaca di Spanja, Koloseum, Anđeoski zamak... svaki kutak grada odiše lepotom i nadom, nudeći posleratnoj publici viziju obnove i novih mogućnosti.

Vespa, od statiste do globalne ikone

Još jedan tihi, ali ključni akter filma je vespa 125, model V30T. Sa Pekom za volanom i Odri Hepbern koja ga grli sleđa, skuter juri po rimskim kaldrmisanim ulicama u jednoj od najpoznatijih scena svetske kinematografije. Od tog trenutka, pjađo skuter više nije samo prevozno sredstvo, postaje simbol mladosti, slobode i italijanskog stila. Prava, neprevaziđena pop ikona.

Duh scenariste Daltona Tramba

Iza lakoće filma krije se i tamna strana američke istorije. Scenario, nagrađen Oskarom, službeno je potpisao Jan Maklelan Hanter, ali ga je u stvari napisao Dalton Trambo, koji je progonjen tokom makartističke ere zbog sumnje na komunističke simpatije.

Tek 1992. godine, šesnaest godina nakon njegove smrti, priznata su mu  zaslužena autorska prava. Još jedna priča o ljubavi i dostojanstvu,  ovoga puta u samom svetu filma.

Film koji ostaje večno mlad

Od vespe do „srećne haljine“ Odri Hepbern, remek-delo Vilijama Vajlera je osvojilo svet i zauvek promenilo modu.

Danas Praznik u Rimu ponovo sija jer je od 2024. godine dostupan u novoj 4-K ultra ha-de verziji, zahvaljujući Paramauntu i kompaniji Plaion Pictures, sa specijalnim dodacima posvećenim istoriji filma, njegovoj glavnoj glumici i kulturnom nasleđu.

Sedamdeset dve godine nakon premijere, čudo se obnavlja: Praznik u Rimu nije samo film. On je stil, san, večna ideja lepote. Poziv, i dalje aktuelan, da se izgubimo, kako bismo se pronašli. Možda baš na vespi, u nekoj uličici sa kaldrmom, u Rimu koji nikada ne stari.

недеља, 21. септембар 2025.
24° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом