Читај ми!

Crtani filmovi nekad i sad – zašto je tehnologija promenila i karakter animiranih junaka

Nekada je za izradu jednog crtanog filma olovkom, na papiru, bilo potrebno mnogo vremena i veštine, dok danas kompjuteri animatorima olakšavaju rad. O junacima nekad i sad i o filmovima za najmlađe nekad i sad, govori Mina Cvetinović Pavkov, vanredna profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti, šef Katedre za vizuelne efekte, animaciju i gejm art.

Za junake koji trče, skaču, pevaju, tadašnji umetnici su odvajali deo svog života. Poruke koje su slali Bambi, Dambo, Miki ili Peter Pan danas pamte oni koji su u međuvremenu, od gledalaca crtanih filmova, postali bake i deke koji sa svojim unucima gledaju današnje animirane filmove.

Danas crtani filmovi izgledaju drugačije pre svega zato što se za poslednjih pola veka promenila tehnologija, napominje gošća Jutarnjeg programa.

„Mi smo se trudili da taj proces što više pojednostavimo, da ga ubrzamo, da možemo lakše da stvaramo stvari, pa samim tim se i estetika promenila. Vi ste nekada, pre pola veka, u animiranom filmu mogli da vidite te fine, suptilne nesavršenosti koje je ruka animatora stvarala“, navodi Mina Cvetinović Pavkov.

Linije nisu mogle da budu savršene, oblici nisu mogli da zadržavaju iz frejma u frejm svoj tačan oblik, dok danas imamo savršene linije, imamo savršene oblike, što ne mora nužno da bude loše, ali svakako je drugačije, dodaje profesorka.

„I svakako je danas taj pristup stvaranja animiranog filma drugačiji, jer nekako kada koristite drugačije alate dobijete i drugi rezultat. Ako obratite pažnju na boje, stari animatori su koristili prave pigmente koje su mešali, a mi danas na računarima možemo da koristimo bilo kakve palete boja. I one boje koje ne mogu da se prirodno pojave i da postoje u prirodi“, ističe gošća Jutarnjeg programa.

Nekada su animatori da bi pojednostavili proces rada, radili 12 sličica za sekund filma. I danas je isto tako. Ali je danas, zahvaljujući kompjuterima, to mnogo lakše i mnogo brže.

Nije se promenila samo tehnologija

Osim što se promenila tehnologija, promenili su se i junaci i njihove karakteristike.

„Ako poredite Bambija, gde vi jednu trećinu filma gledate životinjicu koja ima poteškoće, trudi se da prohoda, pa je vrlo uporna, pa vi imate one deskriptivne kadrove, pa imate to da se on trudi, nekako rastete zajedno sa njim. S druge strane, današnji junaci su često, i najčešće, superheroji. Neko ko sve može da reši iz prve, Patrolne šape nikad nemaju problem“, objašnjava Mina Cvetinović Pavkov.

Nekad su junaci bili sličniji nama, nisu bili tako savršeni i kod dece su budili različite emocije, koje se danas često izbegavaju, kao na primer tuga kada Bambijevu mamu ubiju lovci.

Proces izrade animiranog filma je izuzetno kompleksan i složen i zahteva mnogo različitih ljudi i autora koji učestvuju u njemu. Nekada, tehnički je trebalo mnogo vremena, talenta i truda da bi se napravio jedan animirani film. Dramaturzi su se veoma trudili oko priče i vodilo se mnogo računa o muzičkoj podlozi.

Danas, vi uz pomoć novih alata i svega toga možete za kraće vreme da napravite animirani film, ali ono što je generalno problem jeste to što vi nemate ono vreme pa da kažete ok, mogu brže da ga napravim, ali ću ovim ostatkom vremena da raspolažem pa da se više fokusiram na priču. Naprotiv. Ako ga brzo napravite, onda isto tako brzo uradite sve ove ostale korake najčešće i onda dobijete potpuno drugačiji pristup i drugačiji animirani film“, dodaje profesorka.

Danas se uglavnom sve i u animiranom filmu bazira na spektaklu, bazira se na brzim promenama, na spektakularnim dešavanjima, što u starim animiranim filmovima nije moglo da se vidi.

Imam dvoje dece i kao mama koja pravi animirane filmove i to predaje, pokazujem im filmove i biram ono što im pokazujem i čini mi se, i ne da mi se čini nego je sigurno, da i dalje imate dobre izbore. I kao što negujete nečiji muzički ukus, tako treba da negujete i nečiju vizuelnu percepciju“, zaključuje gošća Jutarnjeg programa.

субота, 02. август 2025.
31° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом