Venecijanski pobednik na FEST-u

Dvanaest naslova, među kojima i izraelski „Liban”, pobednik Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji, kao i nova ostvarenja Anga Lija (Taking Woodstock) i Sema Mendeza (Savršen dom) na programu su trećeg dana FEST-a.

Program trećeg dana 38. FEST-a u Centru „Sava" počeo je u 11 časova  filmom "Taking Woodstock" tajvansko-američkog reditelja Anga Lija.

Oskarovac Ang Li tokom karijere režirao je vrlo raznovrsna ostvarenja, kao što su "Eat Drink Man Woman", „Razum i osećajnost" (u kojoj glume Ema Tompson, Kejt Vinslet i Hju Grant), „Pritajeni tigar, skriveni zmaj" (Oskar za najbolji strani film), „Hulk" i „Planina Broukbek" (Oskar za režiju).

Poslednji film Anga Lija "Taking Woodstock" je istinita priča o Eliotu Tajberu i njegovoj porodici, koji su nehotice odigrali značajnu ulogu u održavanju jednog od najvećih i najznačajnijih muzičkih festivala ikada, „Vudstoka".

Eliot je nakon niza situacija u kojima nije imao sreće primoran da se vrati kod roditelja i pomogne im u vođenju slabo ispltivog motela na Ketskil planinama.

Takođe, Eliot planira da organizuje malu muzičku smotru i po ceni od jednog dolara od nadležnih dobije dozvolu za to.

Kada Eliot sazna da su organizatori festivala „Vudstok" ostali bez dozvole u susednom mestu, on im ponudi svoju, kao i usluge motela...

U naslovu "Taking Woodstock" glavne uloge tumače Henri Gudman, Edvard Hibert, Imelda Stonton i Demetri Martin.

Program u Centru „Sava" nastavljen je u 13.30 časova još jednim prikazivanjem „Antihrista" Larsa fon Trira.

Posle horora danskog režisera (od 16.30) na programu je projekcija filma „Savršen dom" Engleza Sema Mendeza.

Za svoj debitantski film „Američka lepota", Mendez je nagrađen Oskarom za najbolju režiju, a reputaciju uspešnog pozorišnog režisera stekao je već sa nepunih dvadeset pet godina predstavom „Višnjik", u kojoj je glavnu ulogu igrala Džudi Denč.

Sem Mendez je posle „Američke lepote" režirao naslove „Put do uništenja", "Jarhead" i „Revolucionarni put" (u kojem glavnu ulogu tumači njegova supruga, oskarovka Kejt Vinslet).

Poslednji Mendezov film „Savršen dom" govori o mladom bračnom paru, Bertu (Džon Krazinski, najpoznatiji po ulozi Džima Halperta u američkoj seriji "Office") i Veroni (Maja Rudolf), koji očekuje rođenje svog prvog deteta.

Supružnici putuju širom SAD da bi pronašli savršeno mesto za zasnivanje porodice, a dok sreću rodbinu i stare prijatelje i obnavljaju veze sa njima, dešavaju im se razne nezgode.

Na kraju, ovaj bračni par shvata pravo značenje reči „dom"...

U ostvarenju „Savršen dom" glume još i Džef Denijels i Megi Džilenhol.

Od 19 časova na programu je izraelski (anti)ratni film „Liban", dobitnik Zlatnog lava na 66. izdanju venecijanske filmske smotre.

Radnja filma smeštena je u Prvi libanski rat 1982. godine i govori o desantnom vodu koji upada u zamku Sirijskih trupa na neprijateljskoj teritoriji.

Kada noć padne, ranjeni vojnici ostaju zarobljeni u centru srušenog grada, opkoljeni sirijskim komandosima i bez mogućnosti komunikacije sa komandnim štabom.

Skoro ceo film smešten je u skučeno okruženje tenka, u kojem se četvorica vojnika suočavaju sa strahom, beznađem i izolovanošću.

Junaci ovog ostvarenja nisu klasični ratni heroji, željni borbe i samopožrtvovanja, već ljudi kojima je jedino ostao užasan strah od smrti.

„Liban" je debitantski dugometražni igrani film reditelja Samjuela Maoza, a u njemu glume Joav Donat, Itaj Tiran, Ošri Koen, Mihael Mošonov i Zohar Straus.

Posle toga, u 22 časa, je projekcija crne komedije o seksualnoj opsesiji „Kako smo preživeli rat", američkog scenariste i režisera nezavisnih filmova Toda Solonca.

Kako je Solonc izjavio, ovaj film, kao i njegova ranija ostvarenja „Sreća" i "Welcome to the Dollhouse", prikazuje neprestanu borbu između polova i ličnih želja i zahteva društva.

Glavne uloge u ovom naslovu tumače Kiran Hajnds, Širli Henderson, Alison Džejni, Šarlota Rempling, Ali Šidi i Majkl Kenet Vilijams.

Filmovi u Dvorani kulturnog centra

Program u DKC-u počeo je u 11.30 novom projekcijom filma „Jafa" Keren Jetaje, o zabranjenoj ljubavi Izraelke i Palestinca u ovom primorskom gradiću.

Od 13.30, prikazan je film „Svi su dobro", u kojem su glavne uloge poverene Robertu de Niru, Dru Barimor, Kejt Bekinsejl i Semu Rokvelu.

Za 16 časova zakazana je projekcija prvog dugometražnog filma Haima Tabakmana „Širom otvorenih očiju", koji govori o Aronu, uglednom, pobožnom i porodičnom čoveku u jevrejskoj ortodoksnoj zajednici.

Aronov idilični život naglo je prekinut dolaskom Ezrija, zgodnog studenta koji u Aronu budi zabranjena osećanja.

Isprva zanesen požudom, a kasnije izmučen kajanjem i krivicom, Aron donosi radikalnu odluku...

Sledeći na programu, od 18 časova, je austrijski film „Lurd" rediteljke Džesike Hauzner.

„Lurd" govori o Kristini, kojoj su skoro celog života bila neophona invalidska kolica i koja odlazi na hodočašće u Lurd, na Pirinejima.

Tamo se jednog jutra budi potpuno i naizgled čudotvorno izlečena.

Dok Kristina pokušava da iskoristi novu priliku za sreću, njeno izlečenje izaziva zavist i divljenje.

Posle ostvarenja „Lurd", od 20.30 časova prikazuje se film „Melodija za ulični vergl" Kire Muratove, koja je za film iz 1995. godine „Uvlečenья" (Hobiji) dobila brojne ruske nagrade Nika, uključujući i onu za najbolji film i režiju.

„Melodija za ulični vergl" govori o Nikiti i Aleni, bratu i sestri siročićima, koji posle smrti majke izbegnu odlazak u sirotište i kreću u potragu za svojim očevima.

Maštovita deca od neprijateljskog grada u okrutnom svetu odraslih prave bajkoviti svet, u kojem supermarket postaje Ali Babina pećina.

Ipak, ostaje pitanje da li će uspeti da pronađu mesto koje bi zvali domom.

Poslednje ostvarenje čije je prikazivanje planirano za treći dan FEST-a u Dvorani kulturnog centra je bolivudska ljubavna priča „Dev D" scenariste i režisera Anuraga Kašjapa, koji se smatra najproduktivnijim stvaraocem savremene indijske kinematografije.

Radnja filma smeštena je u rustični i živopisni Pendžab i u zastrašujuće podzemlje Delhija, a govori o generaciji koja je zaglavljena između istočnjačkih korena i zapadnjačkog senzibiliteta.

„Dev D" je savremena adaptacija klasičnog bengalskog romana „Devdas", čiji je istoimeni junak legendarni ljubavnik, koji zbog gubitka prave ljubavi očajava toliko da ga to vodi u smrt.

U Kašjapovoj novoj verziji, Devdas je egocentrični licemer slabe volje sklon samosažaljevanju.

Ovaj film naišao je na odličan prijem i u medijima i kod publike i kritike.

Program u Kinoteci

Za 20 časova zakazana je projekcija filma „Videokratija" reditelja Erika Gandinija, koji živi u Švedskoj, ali je rođen i odrastao u Italiji, u kojoj je Silvio Berluskoni neosporeni vladar medijskog prostora.

Medijski magnat, a kasnije i premijer Italije, Berluskoni je najviše uticao na sadržaj komercijalnih televizija u državi, a njegovi kanali su poznati po spajanju zabave i politike i slikama oskudno odevenih devojaka, što je većina smatrala odrazom Berlusonijevog ukusa i ličnosti.

Zbog svega toga Gandini u filmu „Videokratija" donosi priču o zemlji u kojoj je sasvim prirodno da televizijska egzotična plesačica postane ministarka za ravnopravnost polova.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 09. мај 2025.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом