недеља, 19.04.2015, 19:56 -> 20:27
Strani filmovi – „zlatna koka“ koja nam beži
Kao atraktivna destinacija za strane producente, Srbija bi mogla značajnije da zaradi i od takozvane kreativne industrije, ako bi strancima obezbedila podsticaje koje je najavila za februar, ali se sa donošenjem uredbe koja će to omogućiti kasni. Evo odgovora na pitanja zbog čega stranci biraju Srbiju i koliko bi država mogla da zaradi kada bi pratila praksu regiona?
Kalenić pijacom u Beogradu šetali su Pirs Brosnan i Olga Kirilenko kroz uloge u filmu Novembarski čovek. Takvih je mesta na desetine u Srbiji, a vidimo ih u više od 10 svetskih filmova.
Prema rečima Ane Ilić iz Srpske filmske asocijacije, ono što je najčešće razlog za dolazak jesu stručne filmske ekipe.
„Ne kažem da je jeftina radna snaga, što nije, jeste jeftinija nego u svetu, ali oni pružaju fantastičan kvalitet. Potom, veoma raznovrsna lokacija, arhitektura koja na maloj teritoriji, ne moraju mnogo da se kreću da bi snimali nešto što je srednjovekovno, nešto što je moderno, pa sovjetsko, neoklacisizam“, nabraja Ana Ilić.
Domaći objektiv slikao je strane glumce još šezdesetih, a osamdesetih godina Srbija je bila druga evropska zemlja po broju stranih produkcija i koprodukcija. Tada je još radio najpoznatiji filmski studio „Avala film“.
„Ukoliko vam uoči intervjua sa filmskom zvezdom ili rediteljem nakon saznanja da ste novinar iz Srbije sagovornik poput Entonija Hopkinsa ili Pirsa Brosnana, kaže da je boravio u našoj zemlji, a vi se nadovežete pitanjem kakvo je njihovo iskustvo, na šta odgovore da im se svidela zemlja, da im je zanimljiva arhitektura, kulturni spomenici i da su ljudi srdačni, to već dovoljno govori koliko je važno da je Srbija atraktivno mesto za snimanje filmova“, objasnila je novinarka RTS-a Sandra Perović.
Poslednjih godina, država je godišnje od stranih filmova zarađivala oko pet miliona evra, a najviše 2010. i 2011. godine kada su filmovi budžetu doneli 20 miliona. Gotovo sve zemlje regiona prepoznale su ovaj potencijal i dale su podsticaje stranim producentima tako što im na kraju vrate 15 do 30 odsto uloženih sredstava.
Sa tom politikom Mađari godišnje zarade 300 miliona dolara, Česi 150. Uredbu koja će doneti podsticaje obećala je i naša vlada. Na nju se, međutim, još čeka.
„Tu se zapravo čeka Ministarstvo finansija, koje treba da objasni kako će doći do sprovođenja podsticaja. Nema drugih prepreka“, istakla je Ana Ilić.
Ministarstvo finansija upućuje na kolege iz Ministarstva privrede: „Cilj Vlade je da Srbiju učini konkurentnom i u ovoj oblasti privrede. Međuministarska radna grupa trenutno razmatra najpovoljnija rešenja koja će biti podsticajna i za domaće i za strane producente“.
Procenjuje se da svaki evro podsticaja privuče oko pet evra stranih filmskih investicija, a da te mere zapošljavaju 4.000 filmskih radnika i 2.000 dobavljača.
Da reakcija države mora biti brza, potvrđuje i primer - snimanje poslednjeg dela filma Umri muški u poslednjem momentu preseljen je iz Srbije u Mađarsku, a toj zemlji doneo je 92 miliona evra.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар