Novo istraživanje: Omega-3 kiseline iz suplemenata ne poboljšavaju zdravlje mozga
Ljudi širom sveta svake godine potroše milijarde dolara na suplemente ribljeg ulja, uglavnom zbog tvrdnji da omega-3 masne kiseline koje oni sadrže mogu da poboljšaju zdravlje mozga. Ovi esencijalni hranljivi sastojci pomažu u izgradnji i održavanju veza između moždanih ćelija, koje su važne za razmišljanje i pamćenje.
Međutim, novo istraživanje Medicinskog centra Kek pri Univerzitetu Južne Kalifornije ukazuje da povećanje nivoa omega-3 masnih kiselina putem suplemenata možda ne donosi koristi za mozak kakve mnogi očekuju. Studija, objavljena u časopisu eBioMedicine, pokazala je da su omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja uspešno dospele do mozga, ali da nisu poboljšale pokazatelje zdravlja mozga kod starijih osoba sa povećanim rizikom od Alchajmerove bolesti.
Tokom dvogodišnjeg, placebom kontrolisanog, dvostruko slepog kliničkog ispitivanja, istraživači su utvrdili da visoke doze omega-3 suplemenata nisu poboljšale pamćenje, kognitivne sposobnosti niti usporile gubitak moždanih ćelija u regionima povezanim sa Alchajmerovom bolešću.
„Svi bismo želeli da postoji jednostavno rešenje za sprečavanje Alchajmerove bolesti, ali naši rezultati pokazuju da suplementi ribljeg ulja, izgleda, ne štite zdravlje mozga. Iako omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u formiranju veza između moždanih ćelija neophodnih za kognitivne funkcije, naši rezultati ne podržavaju upotrebu suplemenata ribljeg ulja kao mere za prevenciju Alchajmerove bolesti“, rekao je dr Husein Nadži Jasin, direktor Centra za personalizovano zdravlje mozga pri USC-u i glavni istraživač studije.
Riblje ulje je stiglo do mozga
U studiji je učestvovalo 365 osoba starosti od 55 do 80 godina koje su retko jele ribu, glavni prirodni izvor omega-3 masnih kiselina. Istraživači su sve učesnike smatrali osobama sa povišenim rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti. Skoro polovina njih (47 odsto) nosila je gen APOE4, najznačajniji poznati genetski faktor rizika za kasni početak ove bolesti.
Učesnici su nasumično raspoređeni u dve grupe: jedna je svakodnevno dobijala suplement ribljeg ulja, a druga placebo. Svaki suplement sadržao je 2.000 miligrama dokozaheksaenske kiseline (DHA), omega-3 masne kiseline koja ima važnu ulogu u funkcionisanju mozga.
Jedan od prvih ciljeva istraživanja bio je da se utvrdi da li DHA iz suplemenata zaista može da dospe do mozga.
Da bi to proverili, naučnici su merili nivo DHA u cerebrospinalnoj tečnosti, koja okružuje mozak i kičmenu moždinu. Posle šest meseci, koncentracija DHA povećala se u proseku za 17 odsto, što je potvrdilo da je ova hranljiva materija uspešno stigla do svog odredišta.
Nije došlo do poboljšanja pamćenja niti usporavanja starenja mozga
Iako je DHA dospela do mozga, to nije dovelo do merljivih poboljšanja kognitivnih funkcija.
Istraživači su procenjivali pamćenje i sposobnost razmišljanja učesnika na početku studije i ponovo posle dve godine. Osobe koje su uzimale DHA suplemente nisu postigle bolje rezultate na kognitivnim testovima od onih koje su dobijale placebo.
Slične rezultate pokazala su i snimanja mozga. Skeniranja su pokazala da suplementi ribljeg ulja nisu usporili smanjenje zapremine hipokampusa, dela mozga ključnog za pamćenje, koji se često koristi kao pokazatelj starenja mozga i rizika od Alchajmerove bolesti.
Zašto omega-3 nisu pomogle?
Ovi rezultati podstakli su istraživače da ispitaju zašto omega-3 masne kiseline mogu da stignu do mozga, a da pri tome ne dovedu do uočljivog poboljšanja njegovog zdravlja.
Na osnovu prethodnih istraživanja, dr Jasin i njegove kolege pretpostavljaju da omega-3 masne kiseline mogu biti delotvornije ako se unose kao deo ukupnog mediteranskog načina ishrane, a ne kao zaseban suplement. Mediteranska ishrana prirodno je bogata omega-3 masnim kiselinama i povezuje se sa manjim rizikom od Alchajmerove bolesti.
„Želimo bolje da razumemo kako mozak prerađuje omega-3 masne kiseline i da li faktori kao što su narušeno zdravlje, način ishrane, genetski rizik i starost menjaju sposobnost mozga da ih efikasno apsorbuje i iskoristi“, rekao je Jasin. „Radimo na razvoju lekova koji bi mogli da pomognu mozgu da bolje koristi ove hranljive materije i tako očuva kognitivne funkcije.“
Zdrav način života i dalje je najvažniji
Iako faktori načina života nisu bili direktno ispitivani u ovoj studiji, istraživači naglašavaju da je očuvanje opšteg zdravlja i dalje jedan od najefikasnijih načina za podršku funkciji mozga i smanjenje rizika od Alchajmerove bolesti.
„Održavanje dobrog zdravlja tokom čitavog života i dalje je najmoćnije sredstvo koje imamo za smanjenje rizika od Alchajmerove bolesti. To podrazumeva redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san i uravnoteženu ishranu“, rekao je Jasin. „Zdrav način života za mozak je ono što su redovno servisiranje i kvalitetna zamena ulja za automobil. Ako se zdravstveni problemi u drugim delovima tela ne rešavaju, veća je verovatnoća da će mozak izgubiti svoju funkciju, baš kao što i motor automobila prestaje da radi ako se redovno održavanje zanemaruje".
Коментари