Dva momka i presa protiv đubreta i otpada

Čak 95 odsto ambalažnog otpada u Srbiji završi na deponijama ili u prirodi. Nepristupačan i komplikovan sistem reciklaže, kao i smanjena svest građana o važnosti ponovnog korišćenja materijala doprinosi ovoj negativnoj statistici. Ekipa RTS-a upoznala je momke koji su pronašli način kako da ovu statistiku promene.

Retko ko ima dobar apetit kao ova presa. U stanju je da tokom samo jedne festivalske večeri pojede čak 20 kilograma aluminijuma, odnosno 2.500 limenki. Još kao studenti Poljoprivrednog fakulteta, osmislili su je Marko i Nemanja.

„Prvu presu smo napravili apsolutno svojim rukama, tako da je to trajalo bogami dva meseca. Svaki dan smo išli po nešto malo materijala, jer smo to radili iz svog džeparca, prva presa nije bila plaćena, već smo nakon toga kada se pokazala kao dobra i za nju smo dobili novac“, seća se Nemanja Janić.

Finansijska podrška stigla je od Fonda za inovacionu delatnost. Iako im je u isto vreme nuđen unosan bankarski posao u agrarnom sektoru, ova dva momka odlučila su da unapređuju sopstveni. Proširili su tim, unapredili presu i osmisli aplikaciju za telefon.

„Korisnik kada dođe i priđe presi, ubaci limenku, reciklira je i dobije kod koji unese u aplikaciju i samim tim dobije nagradu u vidu poena. Uz pomoć bodova može da 'kupuje' različite nagrade i na taj način se motiviše da reciklira. Nagrade mogu ići u rangu od kačketa, majica, šolji, pa sve do karti za pozorište, za bioskope, knjiga, putovanja, pa čak i leta balonom“, objašnjava Đorđe Đorđević, koji je nov član tima.

Na ovaj način žele da podignu svest o reciklaži u Srbiji, gde se samo na godišnjem nivou baci 1.300 tona limenki, a reciklira tek polovina toga.

„Druga stvar jeste nedostatak nepostojeće infrastrukture za recikliranje, treće celokupan sistem koji je u Srbiji dosta konfuzan i ne pruža krajnjim korisnicima dovoljno informacija sa jedne strane i ne uverava korisnike da taj otpad koji su oni reciklirali se zaista i reciklira. Često se dešava da sami građani vide kako se iz dva različita kontejnera sve presipa u jedan kamion i onda tu izgube poverenje u sistem“, tvrdi Đorđe.

Za tri godine poslovanja ispresovali su više od 300 tona limenki. Njihova ciljna grupa su velike kompanije, supermarketi, benzinske stanice, ali i gradovi koji bi na javnom mestu postavili ovu mašinu. Osim što prodaju proizvod i podatke o tome koliko je kojih limenki reciklirano, zarađuju i od iznajmljivanja prese.

„Živimo isključivo od ovoga, imamo dovoljno za pristojan život, ali opet mi ne stajemo tu već sve reusurse koje zaradimo ovim poslom ulažemo u dalji razvoj kako bi ovaj sistem zapravo profunkcionisao perfektno“, kaže Nemanja.

Apetiti rastu, a njihova presa funkcioniše između ostalog i u Irskoj, Španiji, Belgiji, Rumuniji.

Kako bi motivisali što više ljudi da recikliraju ovi momci planiraju da digitalizuju čitav proces. To bi značilo da ukoliko se to desi, da za svaku ubačenu limenku biste mogli da dobijete novac na bankovnom računu. Pošto novca još uvek nema, ja skupljam bodove, a za ovu jednu limenku, dobila sam jedan bod.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 18. мај 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом