Razum i osećajnost

Vokalno-instrumentalna dela Tomasa Linlija mlađeg

Ovog, danas gotovo zaboravljenog autora, savremenici su nazivali „engleskim Mocartom". Poput austrijskog vunderkinda, Linli je takođe još u najranijoj mladosti ispoljavao veliki muzički talenat, te nastupao sa svojom sestrom Elizabet En Linli širom Engleske. Između 1768. i 1771. godine boravio je u Firenci, gde je učio kompoziciju kod Nardinija, a u ovom periodu se susreo sa Mocartom, sa kojim je ostao blizak prijatelj do kraja života.

Tomas Linli mlađi poginuo je nesrećnim slučajem sa samo 22 godine, a njegova smrt ocenjena je kao velika tragedija za britansku i evropsku muziku. Do danas je ostao sačuvan veoma mali broj njegovih dela, među kojima je najpoznatiji Koncert za violinu u Ef-duru. Ali on je napisao i nekoliko velikih orkestarskih himni, kantate, oratorijum Mojsijeva pesma, te kompozicije Lirska oda vilama, Nebeska bića, kao i muziku za scenske komade.

U emisiji ćemo najpre predstaviti muziku za Šeridanovu postavku Šekspirove Bure, koja je bila izvedena u Pozorištu Druri Lejn 4. januara 1777. godine. Iako nije sačuvan nijedan primerak teksta, čini se da je Šeridan tražio od Linlija da uvertiru i prvu scenu zameni velikim horom koji bi dočaravao oluju. Rezultat je bila šestominutna numera koju je Rodžer Fisk ocenio kao „jedan od najvećih dometa engleske muzike", a u kojoj briljantna orkestracija pruža osnovu široko postavljenom horu. Ova numera je do te mere impresionirala savremenike, da ju je čak i Hajdn imao na umu kada je komponovao svoj hor Oluja koji je predstavio na koncertu u Londonu 1792. godine.

Osim početne numere, Linli je u partituru Bure uveo i brilijantnu ariju Leti, verni Arijele, za koju je najverovatnije sam Šeridan napisao stihove. Okosnicu ostatka muzike za ovaj scenski komad činila je, inače, partitura Tomasa Arnea iz 1746. godine, koju je Linli donekle izmenio dodajući horove, transponujući određene numere u druge tonalitete, ili unoseći manje izmene u orkestarske deonice.

U emisiji ćete čuti i kantatu Dartula, zasnovanu na istoimenoj poemi Džejmsa Mekfirsona. Ovo delo je objavljenoj u zbirci Dela Osijana, Fingalovog sina iz 1765. godine, koja je u velikoj meri uticala na razvoj romantizma u književnosti. Linli je najverovatnije bio prvi engleski autor koji je komponovao muziku inspirisanu Osijanovom keltskom mitologijom.

Urednica emisije: Ivana Neimarević



Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво