Studije

Fredrik Džejmson: Tomas Mor – žanrovski prozor

U sedmičnom ciklusu STUDIJE možete pratiti dva teksta Fredrika Džejmsona „Tomas Mor: žanrovski prozor” i „Utopijska nauka nasuprot utopijskoj ideologiji” koja govore o delu Utopija Tomasa Mora.

U tekstu „Tomas Mor: žanrovski prozor" Džejmson polazi od sledećeg pitanja: možemo li pročitati Morovu Utopiju tako da ona u nama probudi nešto od šoka i svežine koju je njegov elegantni novi latinski izazivao kod svojih prvih evropskih čitalaca? Kako bi odgovorili na ovo pitanje moramo doneti odluku koja će nas suočiti s dve zasebne interpretacije, pošto je poznato da je „Druga knjiga" Morove Utopije bila prva napisana. Da li onda treba da „Prvu knjigu" iščitamo kao vrstu naknadne zamisli ili promišljeno i politički smotrenu (ali takođe i odvažnu) rekontekstualizaciju prikaza samog ostrva, koja se oprezno distancira od Hitlodejevog entuzijazma i pravi neku vrstu odstupnice? Ili možda treba da dozvolimo sadašnjem poretku da i dalje diktira procesualni dinamizam u kom se utopijska vizija dijalektički pojavljuje kako iz same kontradikcije „Prvog dela" tako i iz istorijske sadašnjice?

U tekstu „Utopijska nauka nasuprot utopijskoj ideologiji" fokus je ponovo na odnosu između „Prve" i „Druge knjige" Morove Utopije. „Prva knjiga" nudi zastrašujuću sliku engleskog društva i njegovih protivrečnosti, na šta „Druga knjiga" daje odgovor u vidu serije dovitljivih a ipak uverljivih rešenja. Opozicija je, pak, komplikovanija nego što to ovaj opis nagoveštava, pošto deluje kao da je praćena tenzijom između kolektivne procene i individualnog nacrta, relativno objektivnog popisa nepravdi, poroka i patnje, i razigranosti latinske dosetke i domišljatosti koja nedvosmisleno ukazuje na javnu figuru čija popularnost raste, tačnije na njihovog autora. Međutim, ta individualna figura takođe reprezentuje kolektivnu realnost, tačnije humanizam kao društveni i intelektualni pokret, tako da propada svaki pokušaj obuhvatanja te konkretne tenzije pod dobro poznatu razliku između objektivnog i subjektivnog.

Oba eseja preuzeta su iz Džejmsonove knjige Arheologije budućnosti koju je 2005. objavila izdavačka kuća Verso.
Čitala: Marica Milčanović.
S engleskog preveo: Nebojša Marić.
Urednik emisije: Nemanja Mitrović.



Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво