Читај ми!

Olbrajtova, Engel i Server: SAD treba da povećaju angažman na Zapadnom Balkanu

SAD treba da povećaju angažman na Zapadnom Balkanu i da čvršće sarađuju sa EU u delovanju prema tom regionu, ocenjeno je na sednici Spoljnopolitičkog odbora Predstavničkog doma američkog Kongresa, na kojoj je bilo reči i o odnosu Beograda i Prištine i uticaju Rusije i Kine.

Bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt rekla je da Vašington treba da bude usmeren na uspostavljanje čvršće saradnje sa EU i na jačanje borbe protiv korupcije za koju je ocenila da "cveta" na Balkanu urušavajući vladavinu prava.

Olbrajtova je, na "saslušanju" u spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma Kongresa, sa ciljem da se novoj administraciji Džoa Bajdena daju preporuke po pitanju politike prema Zapadnom Balkanu, rekla da bi Vašington trebalo da podrži demokratski razvoj država Balkana.

Kao prepreku tome vidi Rusiju i Kinu, koje, kako je rekla, na područje Zapadnog Balkana unose nestabilnost.

"Sa kojima Srbija razvija saradnju", primetila je, "usput", Olbrajtova i elaborirala na Odboru strategiju prema regionu, iz tri dela:

"Potrebno je da uspostavimo čvršću saradnju sa Evropskom unijom, u kojoj šest zemalja Zapadnog Balkana želi članstvo. Potrebno je pojačati borbu protiv korupcije, koja značajno šteti političkim institucijama i urušava vladavinu prava u regionu. Govorim o zarobljenim državama prema kojima je potrebno razviti regionalnije orijentisan pristup. Strategija treba da pomaže pojedinačnim državama u reformama i da ih nagradi, ali i da se izvrši pritisak na one koje to ne čine", sumirala je svoje sugestije Bajdenovom timu Olbrajtova.

Ukazala je da je prošlo više od dve decenije od kada je američka administracija, čiji je i ona bila akter, bila uključena u rešavanje otvorenih pitanja na Zapadnom Balkanu, poput "sukoba na Kosovu" i postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Olbrajtova je konstatovala da je Balkan danas mirniji nego pre 25 godina, da se "zemlje nisu dezintegrisale", da žele članstvo u EU i da teže jačanju odnosa sa SAD.

A kao problem vidi da, kako kaže, "korumpirani lideri koriste nacionalna pitanja da bi se održali na vlasti, dok Rusija i Kina destabilizuju region".

Bivša američka državna sekretarka je u završnici tzv. saslušanja u Spoljno političkom odboru Predstavničkog doma navela da Amerika mora da pokaže šta su njena očekivanja kad je reč o srpsko-američkim odnosima i "podsetila" da Amerika ima ekonomske i diplomatske instrumente da na to utiče.

Na pitanje kako da SAD povrate značajnu ulogu i uticaj na Zapadnom Balkanu, posebno kada je reč o pregovorima između Beograda i Prištine, Olbrajtova je rekla da bi nova američka administracija morala da ima u vidu da, kako je navela, nisu svi u Srbiji saglasni sa politikom i potezima koje povlači predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Ako kažemo da se za nešto zalaže vlada SAD, onda to ima značaja. Značajan deo našeg zadatka je da im se jasno poruči da ne mogu da budu deo EU, ukoliko nastave da rade to što rade, na način na koji to rade. Amerika bi morala da pokaže šta su njena očekivanja od srpsko-američkih odnosa. Moramo da shvatimo da u Srbiji ima snaga koje žele bolje odnose sa SAD. Nije sve u Srbiji negativno. Oni žele da budu tretirani na drugačiji način, a mi imamo ekonomske i diplomatske instrumente da na to utičemo", rekla je Olbrajtova.

Na samom kraju debate, u kojoj, inače, Vašingtonski sporazum uopšte nije bio tema, se kratko oglasio Janoš Bugajski, podsećanjem da, pored vojne saradnje Srbije i Rusije, i NATO ima dosta zajedničkih aktivnosti sa srpskom vojskom.

"To moramo razvijati. Moramo da utičemo na to da se okončaju zajedničke vojne vežbe Rusije i Srbije i jasno da stavimo do znanja da bi dalja nabavka vojne tehnologije iz Rusije, kao što je npr. protivvazdušni sistem S400, izazvala američke sankcije Srbiji", poručio je i Bugajski.

Engel: "Blokiranje priznanja Kosova i njegovo članstvo u UN samo smeta Srbiji"

Na sednici na kojoj su učesnici razmatrali političke pristupe koje bi administracija budućeg predsednika SAD Džozefa Bajdena mogla da primeni prema Zapadnom Balkanu, predsednik Komiteta za spoljne poslove američkog Predstavničkog doma Eliot Engel naveo je da "Srbiji neće biti odobreno članstvo u Evropsku uniju sve dok ne prizna Kosovo".

"Vreme je da Srbija nastavi dalje. Kosovo je nezavisno, nikada se neće vratiti", rekao je Engel na sastanku odbora, na koji su pozvani i Danijel Server, Januš Bugajski i Medlin Olbrajt, zvaničnici i nevladini promoteri kosovske nezavisnosti.

"Iskreno, blokiranje priznanja Kosova i njegovo članstvo u UN samo smeta Srbiji, jer joj ulazak u EU neće biti odobren sve dok ne prizna nezavisnost Kosova", rekao je Engel.

Eliot je rekao da je "Kosovo već deset godina nezavisno" i poziva se, sa zadovoljstvom, na to da je tzv. Kosovo sada član niza međunarodnih organizacoija i institucija:

"Ako se sat vrati tri decenije unazad, to je bio samo san. Nisam mogao ni da zamislim da ću čuti te reči, ali danas je Kosovo postalo član Svetske banke, IMF-a, i više od 110 zemalja je priznalo njegovu nezavisnost, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Nemačku , Japan i mnoge druge važne zemlje".

U uvodu je priznao i da mu "nijedna zemlja nije dotakla srce više od Kosova".

"Mnogo je ozbiljnih izazova ostalo, a najvažnije od svega je da je vreme da Srbija nastavi dalje. Kosovo je nezavisno, nikada se neće vratiti. Iskreno, blokirajući priznanje Kosova, i njegovo članstvo u UN samo smeta Srbiji jer joj ulazak u EU neće biti odobren sve dok ne prizna nezavisnost Kosova. Pozivam Srbiju da nastavi dalje kako bi sve zemlje u regionu nastavili dalje", zaključio je Engel.

Server: Obnoviti osovinu Britanija - Nemačka - SAD

Na Odboru za spoljnu politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa svoje izlaganje imao i Danijel Server, direktor instituta za spoljnu politiku i rešavanje sukoba na Univerzitetu "Džons Hopkins".

"Buduća vašingtonska administracija trebalo bi da neutrališe uticaj Kine i Rusije na Zapadnom Balkanu", rekao je Danijel Server, apostrofirajući, posebno, Srbiju.

Server je, na Odboru za spoljnu politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa, ocenio da ruski uticaj ne bi bio ni blizu toliko osetan u Srbiji koliko jeste da srpske vlasti to ne omogućavaju:

"Predsednik Vučić je otvorio svoje medije Rusiji i naneo štetu Glasu Amerike, koji je nakon višedecenijskog prisustva u Srbiji sveden na najmanju meru. To bi trebalo da bude jedan od prioriteta za novu američku administraciju", smatra Danijel Server.

Na pitanje moderatora kako bi SAD trebalo da se vrate kao aktivan i značajan politički faktor za postizanje stabilnosti na Zapadnom Balkanu, posebno u odnosima između Beograda i Prištine, Server je najpre ocenio da je u ovom trenutku uticaj Rusije i Kine daleko veći, ali da će Rusija, zbog unutrašnjepolitičkih problema, u naredne četiri godine biti, "po svemu sudeći, više okrenuta sebi".

Saglasio se sa ocenom Janoša Bugajskog da bi američke obaveštajne agencije morale posebno da obrate pažnju na odnose između Rusije i Kine i njihove zajedničke aktivnosti, koje bi, kako kaže, mogle da ugroze uticaj SAD.

"Korupcija nagriza društva Zapadnog Balkana. Verujem u ulogu privatnog sektora koji bi mogao da poboljša život građana, ali najvažnije je da se SAD ponovo aktivno uključe u rešavanje pitanja između Beograda i Prištine. Nismo uspeli da ostanemo dovoljno aktivni na Kosovu i prepustili smo rešavanje gorućih pitanja korumpiranim političarima. Sada korupcija izjeda ta društva, a pozitivnog pomaka nema", rekao je Server.

Server je ukazao da bi SAD trebalo da sarađuju sa EU kao celinom, ali da bi morale da ožive i ojačaju saradnju na realciji Velika Britanija - Nemačka - SAD, koja je osnova za uravnoteženu politiku i prema zapadnom Balkanu.

"Tu osovinu bi trebalo obnoviti i to bi bio moj savet za novu američku administraciju", zaključio je Danijel Server.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво