Читај ми!

Samit u Istanbulu

Neophodno je aktivirati sve razvojne potencijale crnomorskog regiona kako bi se efikasno odgovorilo na izazove globalne ekonomske krize, poručio predsednik Tomislav Nikolić na samitu Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju u Istanbulu. Nikolić predsedavao Samitu zajedno sa turskim kolegom Abdulahom Gulom.

11.38 - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić susreo se sa predsednikom Turske Abdulahom Gulom.

Samit Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju (BSEC) održan je u Istanbulu, a skupu je predsedavao predsednik Srbije Tomislav Nikolić, zajedno sa domaćinom tog sastanka na vrhu, šefom turske države Abdulahom Gulom.

Samit Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju (BSEC) u Istanbulu, na kojem je obeleženo dve decenije postojanja te inicijative, završen je uz uverenje učesnika da je potrebno osnažiti instrumente saradnje zemalja crnomorskog basena kako bi se prebrodile zajedničke teškoće, pre svega one uzrokovane svetskom ekonomskom krizom.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je, izrazivši zadovoljstvo što predsedava ovom organizacijom upravo u vreme njenog jubileja, poručio da je uveren da će mehanizam saradnje unutar BSEC ojačati i da će biti baziran na razumevanju i međusobnom uvažavanju.

"To će biti jedan od osnovnih principa u ostvarenju zajedničkih ciljeva. Smatram da je naša organizacija spremna da započne novu eru saradnje u cilju prosperiteta i napretka svih naroda našeg regiona", rekao je Nikolić obraćajući se novinarima na završetku samita, zajedno sa domaćinom, turskim predsednikom Abdulahom Gulom, koji 1. jula preuzima od Srbije predsedavanje inicijativom.

Turski predsednik Abdulah Gul je rekao da se nada da će Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju biti primer drugim međunarodnim organizacijama.

"Ona je jedinstvena u svetu po tome što okuplja sve regionalne sile, zarad dobrobiti i stabilnosti naroda u Crnomorskom regionu", izjavio je predsednik Turske.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je rekao da je, korišćenjem svih instrumenata regionalne saradnje, neophodno aktivirati sve razvojne potencijale crnomorskog regiona kako bi se efikasno odgovorilo na izazove globalne ekonomske krize.

Nikolić je poručio da je ta inicijativa spremna da započne novu eru odnosa i saradnje u korist prosperiteta i blagostanja naroda regiona.

"Bio bih veoma ponosan kada bismo se na sledećem skupu susreli i predstavili konkretne rezultate koje smo postigli u međuvremenu, a za čije je ostvarenje svaka zemlja dala svoj maksimalni doprinos", rekao je Nikolić.

Prema njegovim rečima, značaj jubileja BSEC dobija posebnu dimenziju imajući u vidu izuzetno složene okolnosti na širem međunarodnom planu, u situaciji kada ekonomska kriza još uvek nije prevaziđena, a ni crnomorski region nije pošteđen tog nepovoljnog razvoja događaja.

"Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju, kao prvenstveno ekonomska organizacija, zato dobija još veću ulogu i odgovornost da svojim delovanjem i saradnjom odgovori na rastuće izazove i iskoristi razvojne mogućnosti regiona u njegovom punom kapacitetu", rekao je Nikolić.

Regionalna saradnja prioritet

Podsećajući da je regionalna saradnja jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta Srbije, Nikolić je istakao da je ove i prošle godine, osim Organizacijom za crnomorsku ekonomsku saradnju, Srbija uspešno predsedavala brojnim regionalnim inicijativama - Centralnoevropskom inicijativom, Regionalnom inicijativom za migracije, azil i izbegla lica, Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi i Jadransko-jonskom inicijativom.

Predsednik Nikolić je objasnio da su prioriteti Srbije tokom šestomesečnog predsedavanja BSEC bili promocija dijaloga i multilateralne ekonomske saradnje, jačanje regionalnih i dobrosusedskih odnosa, unapređenje međuregionalne ekonomske saradnje, kao i jačanje unutrašnje strukture BSEC.

"Važan segment, u tom smislu, predstavlja nedavno usvojena nova Ekonomska agenda za budućnost Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, koja bi trebalo da bude svojevrsna mapa za ostvarivanje naših zajedničkih ciljeva", poručio je Nikolić.

Kao najznačajnije zajedničke projekte u okviru BSEC Nikolić je izdvojio one u oblasti saobraćajne infrastrukture u kojima Srbija učestvuje preko Koridora 10, ističući da računa na pomoć EU u realizaciji postavljenih projektnih zadataka.

Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, prema njegovim rečima, snažno podržava jačanje saradnje BSEC i EU, posebno u oblasti zaštite životne sredine i energetike.

Okupljanje povodom jubileja

Samit u Istanbulu posvećen je dvadesetogodišnjici postojanja BSEC, kojoj Srbija predsedava od 1. januara do 1. jula, kada predsedavanje preuzima Turska.

Države članice BSEC su važan ekonomski partner Srbije, a, prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), lane je naša zemlja sa tom grupacijom imala spoljnotrgovinsku razmenu vrednu 7,9 milijardi dolara.

Tržište zemalja članica te organizacije veoma je značajno za Srbiju i lane je srpski izvoz u taj region učestvovao 22,7 odsto u ukupnom eksportu, a uvoz sa 26,1 odsto, izjavili su za Tanjug analitičari PKS.

Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju ima 12 zemalja članica: Albanija, Azerbejdžan, Bugarska, Gruzija, Grčka, Jermenija, Moldavija, Rumunija, Rusija, Srbija, Turska i Ukrajina, a neke zemlje i organizacije imaju status posmatrača (Austrija, Belorusija, Hrvatska, Češka, Egipat, Francuska, Izrael, Italija, Poljska, Slovačka, Tunis i SAD).

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srbije u okviru BSEC su Ruska Federacija i Rumunija, a najmanju saradnju naša zemlja ima sa Jermenijom, Azerbejdžanom i Gruzijom.

Za dalje unapređenje ekonomske saradnje sa Crnomorskim regionom izuzetno je važna dosledna primena Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, Turskom i Moldavijom – u okviru CEFTA, kažu su u Privrednoj komori Srbije.

Takođe, očekivana realizacija projekta gasovoda "Južni tok" kroz Srbiju, čija bi gradnja trebalo da počne krajem ove ili početkom naredne godine, veoma je značajna za srpsku privredu.

Osnovni ciljevi organizacije

Crnomorska ekonomska saradnja ustanovljena je na sastanku šefova država i vlada jedanaest zemalja Crnomorskog regiona 25. juna 1992. godine. Potpisivanjem Povelje Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, 5. juna 1998. godine u krimskom odmaralištu Jalti osnovana je Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju (BSEC).

Povelja je stupila na snagu 1. maja 1999. godine, a sedište BSEC organizacije je u Istanbulu gde se nalazi Stalni međunarodni sekretarijat.

Osnovni ciljevi BSEC jesu podsticanje, unapređivanje i razvijanje aktivnosti među zemljama članicama na stvaranju povoljne ekonomske i političke klime za saradnju u Crnomorskom regionu, pre svega u oblasti privrede.

Saradnja je proširena i na mnoge druge domene: bankarstvo i finansije, komunikacije, saobraćaj, zdravstvena zaštita, zaštita životne sredine, nauka i tehnologija, obrazovanje, kultura, saradnja carinskih službi, saradnja u slučaju vanrednih situacija, borba protiv organizovanog kriminala i trgovine drogom, oružjem i radioaktivnim materijalima, kao i protiv svih vidova terorizma i ilegalnih migracija.

U poslednje vreme aktivnosti BSEC čine i nastojanja da se region približi standardima EU, čime bi se omogućilo njegovo uključivanje u evropske ekonomske tokove.

Nekadašnja državna zajednica Srbija i Crna Gora postala je članica BSEC u aprilu 2004. godine, a nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, Srbija je nastavila članstvo. Na sastanku Upravnog odbora Poslovnog saveta BSEC koji je održan 2006. godine u Bukureštu, PKS je zvanično primljena u članstvo Poslovnog saveta te organizacije.

Organizaciji predsedava jedna od zemalja članica, po abecednom redu i sa šestomesečnim mandatom.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 04. мај 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво