Restitucija i bez zakona

Iako zakon o restituciji još nije donet, čajetinska ispostava Osnovnog suda u Užicu donela je presudu koja opštinu Čajetina obavezuje da obešteti porodicu Jevremović za 4 hektara zemljišta, od ukupno osamdeset, koliko im je 1959. godine nacionalizovano.

 U obrazloženju presude o obeštećenju, sud se poziva na odredbe Zakona o vanparničnom postupku koje se odnose na određivanje naknade po propisima o nacionalizaciji, ne komentarišući je novinarima, jer, kažu, sudsku odluku je potvrdio Viši sud u Užicu, a predmet je sada u postupku po reviziji kao vanrednom pravnom leku o kome odlučuje Vrhovni kasacioni sud.

Međutim, isplata oko 114 miliona dinara naslednicima, odnosno izvršenje presude, koju su s nevericom primili u Čajetini, ispraznila bi opštinsku kasu. "Ovom odlukom bi bio blokiran račun opštine, stale bi sve institucije i to je način za uvođenje privremenih mera u opštinu", rekao je predsednik opštine Milan Stamatović.

I mada je spor vođen više od četrdeset godina, niko od naslednika vlasnika sporne parcele, danas potpuno infrastrukturno opremljene, nije želeo da komentariše presudu.

Znaju šta, ne znaju kako

Nedoumica je, kažu u opštini, koju zakon bi trebalo da reši i to ko vraća imovinu: država ili lokalna samouprava, kao i da li je to novčana ili naturalna restitucija. Oni ne spore da je vraćanje imovine neminovnost, sa čime se slažu i građani Čajetine koji su listom za vraćanje imovine, ali nemaju odgovor na koji način to treba sprovesti.

Članovi Mreže za restituciju u Srbiji, tvrde da je moguće vraćati imovinu i bez zakona o restituciji, ali i da bi zakon trebalo što pre doneti. Milivoje Antić, koordinator Mreže, kaže i da bi budući zakon trebalo da se zasniva, pre svega, na naturalnoj restituciji, kako bi se na taj način omogućilo svima, pa i onima koji nemaju mogućnosti da priušte advokate ili, pak, nemaju uslove da pokrenu odgovarajuće postupke, da lako dođu do imovine koja im je oduzeta.

U najvećem broju slučajeva, navodi Milivoje Antić, potražioci traže imovinu relativno male površine, tako da u takvim slučajevima ne treba ni postavljati pitanje kako će lokalne samouprave vratiti imovinu vlasnicima i da li to mogu. Mnogi čelnici opština i ne skrivaju nameru da budućim investitorima poklanjaju i mnogo veće parcele od onih koje potražuju bivši vlasnici.

U svakom slučaju, odluku Vrhovnog kasacionog suda s nestrpljenjem ne iščekuju samo čajetinski opštinari, već i vlasnici još oko 200 hektara nacionalizovanog zemljišta na Zlatiboru, ali i mnogi u Srbiji koji traže presudu čajetinskog suda kao parametar u svojim postupcima za vraćanje imovine.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
25° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи