Zašto nestaju vojvođanske vetrenjače?

Prvu vetrenjaču u Vojvodini sagradio je Agošton Kiš 1794. godine u Elemiru, nakon povratka iz Holandije. Najviše vetrenjača izgrađeno je početkom 19. veka, i u to vreme predstavljale su graditeljska remek-dela. Nažalost, od 282 vetrenjače ostalo je samo 11, a nijedna od njih više nije u funkciji.

Vojvođanske vetrenjače su imale tri sprata i pokretni krov za koji su najčešće pričvršćena četiri krila. Da bi se izgradila, bilo je neophodno 200–500.000 cigala i tridesetak kubika drveta koje je najčešće donošeno sa Karpata.

Svaka je imala dva velika okrugla kamena na koje je padalo žito koje se mlelo. Živana Krejić iz Pančeva istraživala je šest meseci nastanak vetrenjača i sve što je saznala pretočila je u ilustrovanu knjigu "Vetrenjače Vojvodine nekad i sad".

"Oni su sa mnogo žara i želje odlazili u druge krajeve po prvoklasni kamen i kvalitetno drvo da bi napravili te džinove za vetar, kako su ih nazivali. Fascinantno je i to koliko su snage ulagali da bi sebi olakšali život i kako im je samo šest meseci trebalo da završe jednu vetrenjaču", kaže turizmolog i profesor Živana Krejić.

Iako je pod zaštitom države, vetrenjača u Melencima, koja je nekada pripadala porodici Bošnjak, sad je pred rušenjem. Ivan je pored nje proveo detinjstvo, sa njenog vrha vidi se i Fruška gora i, kako kaže, još se oseća miris brašna jer se nekada za jednu noć mlelo i do hiljadu kilograma žita.

"Nemam reči kad prođem pored nje i vidim u kakvom je stanju. Zamislite, i mlinsko skupoceno kamenje je porušeno, a razvaljeni su i donji izrezbareni stubovi. Ovo je velika sramota."

U Holandiji su mnoga mesta vetrenjače uvrstili u svoju turističku ponudu, a koriste ih i dalje za očuvanje starih zanata i razvoj eko-turizma.

"Ako propadnu, propada i deo nas", kaže Živana Krejić. "To je graditeljsko nasleđe koje je devastirano, jer u okviru jedne vetrenjače, ako je sagledamo sa različitih strana, možemo videti važne ostatke prošlosti i načina života na ovim prostorima."

Iako svako vreme traži tehnološke inovacije, nema sumnje da stare vetrenjače treba čuvati kao kulturno-industrijsko nasleđe.

U našoj zemlji odavno već nijedna vetrenjača ne radi, ali zato imamo savremene divove u vojvođanskoj ravnici – nove vetrenjače koje koriste snagu vetra za proizvodnju električne energije.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво