Divlje svinje prave štetu poljoprivrednicima

Dragan Jovanović svakodnevno obrađuje njive, vinograd, bašte, ulaže koliko god je potrebno, pa je sada revoltiran zbog štete koju su njegovim usevima nanele divlje svinje.

"Ja sam podigao kredit da bih mogao da kupim đubrivo i seme. Međutim, sada je pričinjena totalna šteta", žali se Dragan Jovanović iz sela Vukomanovo.

U Lovačkom udruženju kažu da su tu naselili dve divlje krmače i dva vepra i proglasili teren zabranjenim za lov, kako bi održali fond te divljači. Poručuju da naseljavanja narednih godina neće biti.

"Takođe smo se osigurali od štete koja je do sada prouzrokovana, u zajedničkoj akciji sa osiguravajućom kućom. Pozivali smo i poljoprivrednike na povremene edukacije – kako da zaštite useve, ali je odziv bio vrlo mali", objašnjava Bratislav Ćirković, predsednik Lovačkog udruženja iz Niša.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su osim lovačkih udruženja, koja su osigurala useve, i vlasnici imanja dužni da se pridržavaju mera za sprečavanje šteta od divljači, kao što su postavljanje ograda i plašilica. Objašnjavaju da svako lovište čine i državne i privatne parcele, a Udruženje samo određuje područje gde će naseliti divljač iz uzgajališta. Dakle, sve je po zakonu – ipak slaba uteha za ove poljoprivrednike.

"Ono se umilelo po kukuruzu, po vinogradu, ne možemo da ih izbrojimo. Štetu sam prijavio Lovačkom udruženju. Oni kažu da ne sme da se ubija divlja svinja, jer je zakonom zaštićena. Da se te divlje svinje presele tamo gde im je mesto. Ne ovde gde mi obrađujemo, nego nadomak sela je planina Seličevica", kažu meštani ovog mesta.

Lovačko udruženje izmestiće hranilice prema planini kako bi se divljač povukla van njiva. A poljoprivrednicima ostaje da se strpe i ne posežu za oružjem, jer je zaprećena kazna za krivolov do milion dinara, a ukoliko se prekršilac uhvati sa odstreljenom divljači – i do tri godine zatvora.