Ajvar, malina, kulen, kobasica, sir – šta još može na spisak "zaštićenih"

Na listu proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom početkom aprila upisala se i pirotska peglana kobasica. Tu oznaku imaju još i, recimo, čuvena ariljska malina, futoški kupus, sremski kulen, leskovački ajvar, zlatarski sir…

Na gazdinstvu Milanke Trtović iz Nove Varoši godišnje se proizvede oko devet tona punomasnog zlatarskog sira. Proces dobijanja oznake zaštite geografskog porekla trajao je, objašnjava, tri godine.

"Za naše gazdinstvo znači mnogo zaštita geografskog porekla, jer samim tim smo naše potrošače približili proizvodu – odakle dolazi, ko ga proizvodi i od kojih grla je proizvedeno", kaže Milanka Trtović.

Leskovački ajvar omiljen je i u Srbiji, i van granica naše zemlje. Dobijanje zaštite geografskog porekla koštalo je oko 150.000 evra, a veliku pomoć u tom procesu proizvođači su, kažu, imali od regionalne privredne komore. Ovi proizvodi su sve traženiji, pa se tako godišnje u udruženju proizvede oko 50.000 tegli. Upozoravaju, međutim, da svest o zaštiti nije dovoljno razvijena u Srbiji, zbog čega su česte zloupotrebe.

"Na teritoriji Jablaničkog okruga se proizvede između 700.000 i milion tegli za prodaju. Nažalost, samo 50.000 tegli proizvede Udruženje, ostalo se proizvodi u sivoj ili crnoj zoni", naglašava Milan Petković, direktor Udruženja "Leskovački ajvar".

Udruženi proizvođači deset zaštićenih proizvoda

Sa željom da razmene iskustva i zajedno se predstavljaju na manifestacijama, proizvođači deset zaštićenih proizvoda formirali su Savez Original Srbija. Krajem prošle godine pokrenuli su projekat "Dijalogom do original proizvoda".

Cilj je da se ojača saradnja lokalnih vlasti i proizvođača proizvoda sa geografskim poreklom. Kao primer dobre prakse ističu Novi Sad koji od 2016. subvencioniše sertifikaciju ovih proizvoda, za šta je utrošeno oko devet miliona dinara.

"Kupac može biti siguran da dobija onaj proizvod za koji je platio. Autentičan proizvod sa tog nekog područja. Takođe, lokalne zajednice mogu imati velike koristi od ovih proizvoda, jer mogu uticati na razvoj tih lokalnih zajednica naročito u malim ruralnim sredinama", objašnjava Mirjana Milutinović, predsednica Saveza proizvođača proizvoda sa geografskim poreklom "Original Srbija".

Po važećem sistemu zaštite geografskog porekla u Srbiji, starom tridesetak godina, ova oznaka dobija se bez ograničenja, a u Evropskoj uniji na sedam godina. Izmenama, ta oznaka će se gubiti ukoliko zaštićeni proizvod niko ne bude proizvodio.

Koji bi proizvodi mogli da se nađu na listi zaštićenih u EU

Sada su na spisku i oni proizvodi kojih nema na tržištu, jer su ih, na primer, zaštitile kompanije koje više ne postoje. Na spisku od oko 1.350 zaštićenih proizvoda u Uniji mogli bi da se nađu i neki od domaćih proizvoda.

"Za sada imamo tri specifikacije. Fruškogorski lipov med, ariljska malina, pirotski kačkavalj. Ono što treba je da donesemo regulativu koja će se odnositi samo na poljoprivredno-prehrambene proizvode, koji će omogućiti jasne postupke zaštite naših proizvoda na nivou EU. To jeste dobra stvar i sa aspekta države i proizvođača da dobiju što konkurentniju poziciju kako na domaćem, tako i na tržištu EU", naglašava Branislav Raketić, šef odseka za deklarisanje, šeme kvaliteta i organsku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede.

U narednom periodu jedan od zadataka države biće veća promocija proizvoda sa geografskim poreklom, kako bi potrošači zaista shvatili koje su njihove prednosti u odnosu na slične proizvode koji nemaju tu oznaku.