Oporavilo se tržište polovnih automobila, kako teče prodaja novih

Od januara do juna 2021. godine u Srbiji je prvi put registrovano, odnosno prodato 34 odsto više polovnih automobila u poređenju sa istim vremenskim periodom prethodne godine.

Ipak, s obzirom na vanredno stanje koje je u pomenutom periodu prošle godine bilo na snazi i donekle očekivano dovelo do pada prodaje, merodavnije je uporediti tekuću godinu sa 2019.

Podaci su ohrabrujući. U prvoj polovini ove godine zabeležen je rast prodaje prvi put registrovanih polovnih automobila od šest odsto u odnosu na prvih šest meseci 2019.

Primetan je i oporavak tržišta novih automobila, nakon drastičnog pada prodaje od 21 odsto u 2020. godini. Tako je prva polovina ove godine ipak donela rast prodaje novih vozila od 32 odsto u odnosu na isti period prošle godine obeležen pandemijom kovida 19.

Ipak, prodaja novih automobila u tekućoj godini još uvek nije dostigla njihovu prodaju u periodu pre pandemije, već je za skoro deset odsto manja.

Nemački kvalitet i francuski šarm - najprodavaniji polovnjaci

Kupci polovnih automobila i ove godine pokazuju poverenje u nemački kvalitet, te nije novina da se još jednom na prvom mestu liste najprodavanijih brendova polovnjaka našao "nemac." Ipak, pored nemačkih automobila na prvih pet mesta su i "francuzi." Nakon "Folksvagena", brenda koji čini čak 20 odsto svih prvi put registrovanih polovnjaka u Srbiji u tekućoj godini, drugo mesto zauzeo je "Opel", zatim "Pežo", "Audi" i "Reno".

Kada je reč o modelima polovnih automobila, kupci su se najčešće odlučili za "folksvagen golf", "folksvagen pasat", "fijat punto", "folksvagen polo", "opel astru", "opel korsu", "audi A4", "reno klio", "sitroen C3" i "BMV serije 3".

I ove godine najviše su se kupovali polovnjaci između 2005. i 2008. godišta.

Škoda na liderskoj poziciji - najprodavaniji novi automobili

Kupci novih automobila imaju drugačiji odabir po pitanju samog brenda i modela. Ono što je "Folksvagen" za polovnjaka, čini se da je to za novi automobil "Škoda", koju je takođe kupilo 20 odsto kupaca novih automobila. Slede "Fijat", "Tojota", "Kia" i "Reno".

Najprodavanijih deset modela novih vozila su "fijat 500L", "škoda fabia", "škoda oktavija", "fijat tipo", "kia sportidž", "škoda superb", "dačija sandero", "hjundai tuson", "tojota korola" i "reno klio".

Dizel ili benzin? Šta se više traži?

Zanimljivo je da je različit izbor kupaca novih i polovnih automobila primetan i u pogledu vrste goriva. Dizel motor je ubedljivo najpopularniji za kupce polovnjaka, za njega se odlučilo 69 odsto, dok je benzin izabralo 28 odsto.

Suprotno tome, 63 odsto kupaca novih vozila biralo je benzin, a svega 24 odsto dizel. Vozila na hibridni pogon su prvi izbor za njih deset odsto.

Ono što je sigurno jeste da električni automobili još uvek nisu dostigli svoju popularnost u Srbiji, pa čak ni među kupcima novih vozila.

Mala potražnja za automobilima sa više od 2.000 kubika

Svima je dobro poznato da je registracija vozila sa motorom većim od 2.000 kubika znatno skuplja, te to može biti razlog zbog čega se vozači retko odlučuju za njih.

Vozači polovnih automobila najviše su kupovali vozila koja imaju motor između 1.800 i 1.999 kubika (37 odsto), dok su kupci novih automobila najčešće birali one koji imaju između 1.300 i 1.499 kubika (29 odsto).

Osvrt na tržište automobila - Šta se dešavalo u prvoj polovini 2021. godine?

Navedeni prodajni rezultati za vozila koja su prvi put registrovana u našoj zemlji neosporno govore o oporavku nakon inicijalnog udara pandemije koronavirusa. Ipak, treba imati u vidu da je tržište kako polovnih, tako i novih vozila doživelo značajne promene, koje su doprinele izmenjenim uslovima.

Pre svega, kada je reč o novim automobilima, usled pandemije došlo je do poteškoća u nabavci određenih komponenti, a samim tim do zastoja i smanjene proizvodnje, pa i manje ponude novih vozila. To je posledično uticalo i na manju ponudu polovnih automobila jer su se vozači češće odlučivali da zadrže svoje vozilo i odlože prodaju svog polovnjaka.

Manja ponuda praćena velikom potražnjom dovela je do rasta cena polovnih automobila širom Evrope, a posebno u segmentu mlađih vozila. Ovakva dešavanja na evropskom tržištu nesumnjivo utiču na cene u Srbiji, posebno kada je reč o zemljama iz kojih se uvozi značajan broj polovnih automobila.

Dakle, troškovi nabavke polovnjaka su sada veći, kao i troškovi njihovog prevoza, a neizostavan faktor je i obračun carine, pri čemu se sada u praksi primenjuje katalog o vrednostima polovnih automobila Auto-moto saveza. Sve to zajedno ima za posledicu rast cene polovnjaka.

Na osnovu analize možemo zaključiti da je evidentan oporavak tržišta, kao i da je primetan rast prodaje u segmentu prvi put registrovanih vozila u Srbiji.

Ipak, sporija proizvodnja novih vozila i njihova manja ponuda usporavaju rast ponude polovnih vozila, a uz aktuelnu potražnju i navedena dešavanja na tržištu dolazi do promena u ceni polovnjaka. Imajući to u vidu, možemo zaključiti da je moguće da dođe do sporije stabilizacije tržišta, odnosno sporijeg ostvarivanja balansa ponude i tražnje, kao i dostizanja stabilne dinamike u proizvodnji, prodaji i nabavci.