Zbog smanjenog roda maline proizvođači očekuju rekordne cene, kako će to uticati na izvoz

Dobrim rodom moći će da se pohvale malinari potkopaoničkog kraja. U selu Priboju očekuju da će ubrati 200 kilograma po aru, a nadaju se i dobroj otkupnoj ceni.

"Varira, znate i sami, od godine do godine. Prošla godina je bila dobra. Mislim negde oko 225 dinara je bila, pa i prethodna. E ranije, jedna godina, dve bile su tanje", kaže Srećko Novković.

Hladnjačari tvrde da je još rano govoriti da li domaće "crveno zlato" ove sezone može imati rekordnu cenu.

"Biće sigurno veća nego prošle godine, to su neke spekulacije koje svake godine negde otprilike u ovo doba prvo kreće priča sa cenama i onda kreće priča sa kvalitetom, da maline hoće imati, neće imati. Tako da dok to ne krene to se zaista nikad ništa ne zna", navodi Katarina Tešić iz Požege.

Vegetacija kasni, ali je stanje u zasadu Ristanovića kod Gornjeg Milanovca zadovoljavajuće. Ulaganjem u preradu, kažu, šansa je za sigurniji plasman.

"Planiramo kroz nekih mesec, dva da krenemo u preradni pogon da gradimo za preradu sokova, džemova i svih tih stvari koje prema sadašnjim ciljevima i nekim pričama imamo da plasiramo na inostrano tržište", navodi Mladen Ristanović iz Grabovice kod Gornjeg Milanovca.

Stručnjaci ocenjuju da će u glavnim malinarskim područjima ovogodišnji rod biti upola manji, ali i da to neće biti dovoljno da se ispune prethodni izvozni ugovori, po kojima je unapred prodato oko 20.000 tona ovog voća.

"Sigurno da se može očekivati dobra cena, ali ono što nije dobro jeste da bez obzira na tu cenu koju će postići naši proizvođači i izvoznici manjak količina, odnosno pad prinosa u Republici Srbiji to ne može nadoknaditi", naglašava dr Aleksandar Leposavić, Institut za voćarstvo Čačak.

Prošle godine u Srbiji je proizvedeno oko 60.000 tona malina. Prilike na tržištu utiču i na ponovno povećanje zasada, jer su oni koji nisu bili vezani izvoznim ugovorima ostvarili dobit nezabeleženu u poslednjih 25 godina.