Koja je to zlatna formula za srpske cvećare i povrtare

Radojko Bukvić je zbog toga odlučio za manji obim proizvodnje.Ovaj proizvođač cveća i povrća iz sela Pilatovića kaže da se za razliku od prethodnih godina narod vraća da sređuje objekte.

"Malo se pribojavaju korone i sigurnije se osećaju na selu", kaže Bukvić. 

Planuo je i rasad povrća iz plastenika Miša Antovića, u kojima su bumbari prirodni oprašivači. 

Put do zdravijeg zemljišta za uzgoj povrća olakšava mu i japanska tehnologija 21. veka.

"Zato je kod mene kao nus proizvod filet. Kad izvadim seme, peteljku sa semenom, koristim seme kao osnovni proizvod. Nus proizvod fileti su svi prodati za poznatog kupca. Mogu da proizvedem količine koje se traže", objašnjava Antović.

Mnogi povrtari su proizveli povrće, ali je zbog koronavirusa stala prodaja. Pojedini poklanjaju kupus, kako ga ne bi bacali. U tako teškim okolnostima smatraju da država treba da preusmeri subvencije, posebno zbog mladih koji su ostali na selu.

Inženjer Ilija Mirosavić, poljoprivrednik iz Tabanovića kaže da je potrebno napraviti klasifikaciju ljudi koji se zaista bave poljoprivredom i žive od poljoprivrede. 

"Znači ljudi koji su ostali na selu i koji planiraju zaista od toga da žive. Jer moramo ići na tu soluciju da srpski poljoprivrednik i ljudi koji žive od sela, makar na godišnjem nivou, kad se preračuna prosek mogu da ostvare makar minimalac po članu domaćinstva radno sposobnog", naglašava Mirosavić.

I rigoroznija kontrola uvoza pospešiće prodaju domaćeg voća i povrća, koje uz poreklo ima i bolju mogućnost provere kvaliteta. Poljoprivrednici kažu da je sigurno zdravije, jer i oni jedu ono što proizvode.