Читај ми!

Javna preduzeća depolitizovati

U narednom periodu java preduzeća trebalo bi depolitizovati, restruktuirati i, u slučajevima kada je to moguće, pronaći strateškog partnera, ocenilo stalno radno telo Socijalno-ekonomskog saveta.

Javna i javno komunalna preduzeća bi u narednom periodu trebalo depolitizovati, doneti strategiju restrukturiranja a u opravdanim slučajevima pronaći strateškog partnera, ocenili su članovi stalnog radnog tela za ekonomska pitanja Socijalno-ekonomskog saveta.

Ovo radno telo sprovelo je sredinom godine projekat "Efekti restrukturiranja javnih i javno-komunalnih preduzeća u Srbiji" u kojem su učestvovali menadzmenti, sindikati preduzeća i predstavnici lokalnih samouprava.

Istraživanje sprovedeno među direktorima 94 javna i javno-komunalna preduzeća, od ukupno 711 koja aktivno posluju u Srbiji, pokazalo je da je do 2005. godine u tim preduzećima primećen porast broja zaposlenih, ali posle te godine broj zaposlenih opada.

Kada se pogledaju pojedinačo neka od preduzeća koja su obuhvaćena anketom, broj zaposlenih u periodu 2000. do 2012. godine, najviše je povećen u JP "Službeni glasnik" iz Beograda (702,04 odsto) JKP "Stan" iz Novog Sada (218,18 odsto), JKP "Lisje" iz Novog Sada (177,14 odsto), JKP "Čistoća" iz Stare Pazove (106,66 odsto), Gradske toplane iz Niša (104,2 odsto).

Od ukupno 94 preduzeća obuhvaćena istraživanjem 77 su dostavila podatak da imaju dugovanja prema poveriocima, a ukupna dugovanja tih preduzeća iznose 95,152 milijarde dinara.

Javna preduzeća sa najvećim dugovanjima obuhvaćena ovom anketom su: JP "Železnice Srbije" sa 74,147 milijardi dinara, JP PTT "Srbija" sa 8,77 milijardi dinara, JP "Elektromreze Srbije" 3,072 milijarde dinara, JKP "Gradska toplana" iz Niša sa 8,175 milijardi dinara.

Poslovanje ovih preduzeća odvija se u zatvorenom krugu u kome su upravo ona najveći dužnici za naručene proizvode i usluge kompanijama privatnog sektora, a onda ta ista privatna preduzeća imaju značajna dugovanja prema javnim preduzećima na ime komunalnih usluga.

Kao treći akter ovog zatvorenog kruga interveniše država subvencijama iz budžeta kako bi pomogla javna preduzeća čiji je osnivač, garantovala održanje radnih mesta i isplatu zarada.

Socijalni programi zapošljavali ljude

Predstavnici sindikata 91 javnog i javno-komunalnog preduzeća takođe su učestvovali u ovom istraživanju, koje je pokazalo da je broj zaposlenih u tim preduzećima ostao gotovo isti.

Međutim, podaci koje su sindikati dali, govore o tome da je broj zaposlenih ostao isti ne zato što niko novi nije zaposlen, već zato što su i posle sprovedenih socijalnih programa ljudi ponovo zapošljavani.

Većina anketiranih veruje da su njihova prava danas povoljnija u odnosu na 2005. godinu, dok je prosečna zarada zaposlenih u tim preduzećima danas veća nego 2005. u proseku za 71,88 odsto.

Negativan stav prema ulasku privatnog kapitala u ta preduzeća ima 63 odsto ispitanika, a takav stav obrazlažu time da bi ulaskom privatnog kapitala došlo do povećanja cena usluga, otpuštanja radnika i niza drugih negativnih efekata, kao što su izvlačenje kapitala ili uništavanje preduzeća.

Današnje istraživanje predstavili su sekretar Socijalno-ekonomskog saveta srbije Čedanka Andrić i članovi radnog tela za ekonomska pitanja - Dragoljub Rajić (Unija poslodavaca Srbije), Danijela Rajković (Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike), Zoran Ristić (UGS Nezavisnost) i Svetlana Mančić (ŠŠ).

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 01. јун 2025.
25° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом