Читај ми!

Cucić: Nema više priliva izbeglica iz Ukrajine, glad će poterati mnoge da krenu

Uoči 20. juna – Svetskog dana izbeglica, republički komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić kaže za RTS da je od početka rata u Ukrajini kroz Srbiju prošlo nešto više od 14.000 ljudi, dok je preko 8.000 tražilo i dobilo privremeni boravak. Ističe da priliva više nema i da postoji određena tendencija razmišljanja o povratku.

Prvi put u svetu imamo više od sto miliona ljudi koji su napustili svoje domove zbog progona, oružanih sukoba, prirodnih katastrofa i posledica klimatskih promena.

Rat u Ukrajini značajno je doprineo povećanju broja izbeglih i interno raseljenih, a kao drugi faktor UNHCR vidi dugotrajne sukobe u zemljama poput Etiopije i Demokratske Republike Kongo.

U više centara u Srbiji trenutno je smešteno nešto više od 5.000 onih koji su potražili pomoć nakon što su izbegli iz različitih zemalja.

Kaže da je od početka rata u Ukrajini kroz Srbiju prošlo nešto više od 14.000 ljudi, dok je preko 8.000 tražilo i dobilo privremeni boravak.

"Našim poverenicima u 76 opština obratilo se nešto više od 2.000 ljudi. Jedan kolektivni centar u Vranju opredeljen je za izbeglice iz Ukrajine", kaže Cucić.

Ističe da priliva više nema i da postoji određena tendencija razmišljanja o povratku.

"Videćemo, najbolji presek je 1. septembar, tada ćemo znati ko je upisao dete u školu jer taj će i ostati ovde. Teško je doneti odluku posle tri ili četiri meseca", navodi Cucić.

Mnogo interno raseljenih bez rešenog stambenog pitanja

Deo izbeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske i interno raseljenih sa Kosova i Metohije ni posle tri decenije nema rešeno stambeno pitanje. Vladimir Cucić kaže da su obezbedili preko 25.000 trajnih rešenja.

"Svakako treba da se zahvalimo Evropi za podršku regionalnom stambenom programu kroz koji je obezbeđeno oko 7.000, ali ukupno je 25.000, dakle udeo države i lokalnih samouprava je izrazito ozbiljan", kaže Cucić.

Ističe da je ostalo mnogo onih koji još nisu rešili stambeno pitanje, posebno interno raseljenih.

"To je jedna velika nepravda. Razumem sve nove tragedije, razumem činjenicu da je ovo na svaki način nešto nedopustivo, ali i nama se desilo nešto nedopustivo, mnogo nedopustivog. Ne jedna, 16 zemalja nas je napalo", naglašava Cucić.

Kaže da je to bila jedna od najdužih raseljeničkih kriza u svetu i sigurno najduža u Evropi, na koju, kako kaže, beli svet ne reaguje.

"Glad će poterati mnoge da krenu" 

Cucić ističe da je trenutno preko sto miliona ljudi u pokretu.

"Ova kriza je samo ubrzala procese koji se zovu klimatske promene. Za najveći deo tih kriza mi ne znamo. To što ne znamo i što ih nema u medijima ne znači da ne postoje", kaže Cucić.

Ističe da je nemoguće obezbediti žito za podsaharsku Afriku, najveći deo arapskih zemalja, Pakistan, Bangladeš i deo Indije.

"Velika je glad, velika je suša, i ta glad će poterati mnoge da krenu. Nećete čekati da vidite kako vam dete umire, daćete mu sve što imate i reći ‘idi dete odavde’", naglašava Cucić.

петак, 26. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво