Da se danas slavi kao nekada, ovih šest stvari biste morali da znate

Širom bivše Jugoslavije 25. maj masovno se slavio kao Dan mladosti i rođendan nekadašnjeg predsednika SFRJ Josipa Broza Tita. Simbol ovog dana bila je štafeta mladosti, koja se doživotnom predsedniku SFRJ predavala na stadionu JNA.

Ideja nastala u Kragujevcu

Ideja o nekad najpopularnijoj manifestaciji u bivšoj Jugoslaviji potekla je 1945. godine u Kragujevcu, gde je Odeljenje za sport i fiskulturu osmislilo masovnu omladinsku štafetu koja će proći širom Jugoslavije, i to trčanjem najuspešnijih omladinaca koji nose Štafetu mladosti.

Prva Titova štafeta

U prvoj Titovoj štafeti, učestvovalo je 12.500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9.000 kilometara, Titu predali prvih devet štafetnih palica i Plavu knjigu sa 15.000 potpisa omladine Šumadije.

Titova štafeta 1957. godine postaje Štafeta mladosti.

Prva Štafeta mladosti krenula je iz Kumrovca, Titovog rodnog mesta. Na putu dugom 3.500 kilometara prošla je kroz sve republike, kroz mnoga manja mesta i veće gradove u kojima je svečano dočekivana uz specijalno organizovan program. 

Ko je prvi predao Titu štafetu 

Čast da prvu Štafetu mladosti svečano preda Josipu Brozu Titu, na stadionu JNA, pripala je Miki Tripalu, apsolventu prava i predsedniku CK Narodne omladine Jugoslavije, dok su samu štafetnu palicu izradili skulptor Vladeta Petrić i grafičar Boško Karanović.

Centralna manifestacija na stadionu JNA 

Štafeta mladosti je svake godine polazila iz drugog mesta i iz druge republike, i uvek masovno dočekivana širom nekadašnje Jugoslavije.

Centralna manifestacija je organizovana na tadašnjem stadionu JNA u Beogradu, gde su pioniri i omladinci izvodili slet. 

Štafetu su Titu, uz prigodnu čestitku sa željama za dug život i dobro zdravlje, uručivali najbolji omladinci i omladinke.

Kako su izgledale štafete 

Štafete su se uglavnom pravile od drveta, ali i drugih različitih materijala. Svaka je bila drugačija i jedinstvena na svoj način. Uvek su u svom dizajnu, pored ostalih detalja, sadržale petokraku zvezdu, pa čak i buktinju na samom vrhu, kao ustaljeni simbol Jugoslavije. Umetnici iz čitave zemlje dobijali su mogućnost da osmisle njen izgled.

U vreme dok je štafeta obilazila državu, vesti su pratile svaki njen korak i lokaciju, kako bi narod u bilo kom momentu mogao da zna gde se ona nalazi.

Glavni slogan svakog "Dana mladosti" glasio je poklikom: "Mi smo Titovi i Tito je naš!"

Štafeta se nosila i posle Titove smrti 

Iako je Tito preminuo 1980. godine, Štafeta mladosti je nastavila da ide iz ruke u ruku miliona mladih ljudi od Triglava do Đevđelije, samo pod drugačijim nazivom "I posle Tita – Tito", uz zakletvu Jugoslovena da će istrajati na njegovom putu i negovati "bratstvo i jedinstvo". 

Nošenje štafete trajalo je do 1987. godine, pune 42 godine.

U Muzeju Jugoslavije može se pogledati zbirka štafeta, izrađenih od najraznovrsnijeg materijala, originalnih oblika i posebno značajnih pisanih poruka iz svih krajeva Jugoslavije.

петак, 19. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво