Prosečna srpska porodica položila ispit u vreme epidemije

Ministarka zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović rekla je za RTS da je prosečna srpska porodica položila ispit u vreme epidemije koronavirusa. One porodice koje su zdrave, tokom vanrednog stanja su se zbližile, ali je kod nekih bilo i pogoršanja, rekla je ministrka.

Sutra se obeležava Dan porodice. Ove godine, zbog kovida 19, o porodici se govori iz drugog ugla. 

Slavica Đukić Dejanović, ministarka zadužena za demografiju i populacionu politiku rekla je za RTS da je vanredno stanje uvedeno zbog epidemije koronavirusa ovoga puta za sve bilo  bilo potpuno drugačije.

Prvo, došlo je iznenada bez obzira što su stručnjaci upozoravali da može da se desi, zatim izolacija, a pre svega fizička distanca teško je pala prosečnom čoveku, navela je ministarka.

Takođe, kaže, sve mere i preporuke bile su teške. Pošto ljudi u Srbiji "imaju malo problema sa autoritetima", hteli su da procene te mere.

"Ovoga puta nisu imali vremena, jer su ih strahote posledica terale da ih brzo primenjuju  a da ne operacionalizuju u svojoj svesti i duši da li je to dobro ili nije", navela je ministarka, koja je i poznati psihijatar.

Zatim, kaže, ogroman broj članova porodice video je kako se radi kod kuće, mnogo je ljudi bilo na malom prostoru.  

Neke porodice su se zbližile, a neke...   

Ministarka je ukazala da su se porodice, koje su zdrave, fiziološki funkcionišu i rešavaju probleme, tokom vanrednog stanja zbližile, ali da je kod onih kod kojih postoji prećutan problem, došlo do pogoršanja jer se nije moglo trpeti više.

Ipak, istakla je, prosečna srpska porodica je položila ispit zbog toga što je veći broj porodica koje fiziološki funkcionišu, gde je činjenje dobroh socijalnih komunikacija motiv za zajednički život, gde postoje empatije, ljubav, gde je odnos prema radu i članu porodice zajednička briga. 

Ona je podsetila da je tokom vanrednog stanja, svake večeri od 21 do 22.30 bila na telefonskoj vezi sa građanima i da su joj se javljali i oni koji su imali problem u porodici. 

Ako je porodica imala patološke komunikacije i pre epidemije, hladan odnos među članovima, ćutanje, stavljanje problema u komunikaciji pod tepih, ako je postojalo i agresivno ponašanje, žrtve su morale biti sigurne da znaju kome da se obrate. 

Krenuti od najmlađeg člana porodice 

"Mi porodicu treba da vaspitavamo tako što ćemo najmlađeg člana prevenirati da ima patološku komunikaciju sa budućom svojom porodicim", istakla je Slavica Đukić Dejanović.

To se, kaže, postiže dobrim primerima.

"Modeli indentifikacije za decu su najvažniji u vaspitanju i to se postiže prepoznavanjem genetskih crta koje neki mališani imaju. Ako se dete ljuti i u ljutnji kida igračke, tuče brata ili sestru, viče bez razloga ili ne može mu se prići, mora se nači način da se ta njegova agresija usmeri i kanališe", objasnila je ministarka. 

Ukazuje da su se za pomoć najviše javljale osobe od 25 do 40 godina.

"To su najopterećenije radno efikasne osobe, jer su imale realne strahove, da će uneti vius roditeljima ili da će decu neadekvatno usmeriti", rekla je ministrka.

Prema njenim rečima, starija populacija je imala velika psihološka opterećenja, dok su deca školskog uizrasta ipak imala svoje obaveze

Ističe da su se javljali i mladi ljudi kji su imali panične poremećeje, nesanicu, depresivna raspoloženja...

петак, 29. март 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво