Dubravica, od poznatog pristaništa do vikend-naselja

Dubravica kod Požarevca je jedno od zaboravljenih mesta u srpskoj istoriji. Nekadašnje važno pristanište na Dunavu, koje je imalo direktnu brodsku liniju sa Beogradom, danas je vikend-naselje, koje meštani Dubravice žele da ožive organizovanjem manifestacija poput "Čorbijade".

Dubravica je bila jedno od najvažnijih pristaništa na Dunavu u devetnaestom veku, preko koga su i Karađorđe i Miloš Obrenović izvozili svinje i drugu robu u Austriju. Ovde je prvi put na srpsko tlo kročila buduća kraljica Jugoslavije Marija Karađorđević 1922. godine. Od tada, pristanište u Dubravici nosi ime kraljice Marije.  

Požarevac i Dubravicu sve do šezdesetih godina prošlog veka povezivala je železnička pruga. Koliko je ovo mesto bilo i ekonomski važno, govori podatak da je između Dubravice i Beograda postojala direktna brodska linija. 

Dubravica je od Požarevca udaljena 12 kilometara. Dubravičani još pamte zlatna vremena svog sela i pristaništa na Dunavu.  

"Mnogi ljudi su, jednostavno, živeli od ove obale, tu su ljudi nalazili posao, bio je utovar, istovar, prevoz te robe. Kažem, pojedini su izdržavali i svoje porodice, kuće, domaćinstva su ljudi vodili s time što su bili tu, na Dunavu", kaže Zoran Lazić, organizator "Čorbijade" iz Dubravice. 

Među slavnim ličnostima koje su tu boravile jeste i glumac Pavle Vuisić, koji je uživao u specijalitetima tamošnjih alasa.

Alas Toplica Gajić iz Dubravice kaže da je Vuisiću kuvao riblju čorbu i pekao ribu na žaru.

"Međutim, čorbu je jeo, a ribu na žaru ne jede. Pojeo je šest tanjira čorbe sa kuvanom ribom", rekao je Gajić.

Pričalo se i da je smederevski most prvobitno bio planiran kod Dubravice, a do pre tridesetak godina sa banatskom obalom Dubravičane je povezivala skela. Novo vreme gurnulo je stare priče u zaborav. Tu je danas vikend-naselje, ali su Dubravičani rešili da svoje parče dunavske obale ožive.

Za početak, organizovali su "Čorbijadu", koja je okupila više stotina posetilaca i takmičara.

Zoran Stojanović iz Dubravice kaže da je riba iz Dunava. "Znači, mesto gde treba to da se dešava, po meni, to je Dunav. Mi smo to krenuli u selu, nije bilo loše, ali mislim da je mnogo interesantnije ovde i prijatnije na Dunavu", kaže Stojanović.

Ideju da se dubravičko pristanište otrgne od zaborava, podržali su i požarevački slikari.

"To je ostalo zaboravljeno zato što smo mi takvi. I to nije prva stvar i nije prvi put. A ovo je oživljavanje i lepo je što su ovo Dubravičani uradili", kaže Dragan Đurić, slikar iz Požarevca.

Dubravičani još pamte i sanjaju bele lađe na svom pristaništu. I znaju da će se vratiti svako ko ovde jednom proba riblju čorbu i vidi zalazak sunca na Dunavu.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво