уторак, 03.05.2011, 07:35 -> 14:00
Godišnjica napada na kolonu JNA
U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu obeležena je 19. godišnjica stradanja vojnika tadašnje Jugoslovenske narodne armije kada je ubijeno više od 40 vojnika i oficira. Obeležavanje proteklo bez incidenata, ali u prisusvu jakih policijskih snaga. Za taj zločin još niko nije odgovarao.
Polaganjem cveća i paljenjem sveća, odata je pošta vojnicima i oficirima koji su, pre 19 godina, stradali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Obeležavanje 19. godišnjice zločina nad vojnicima JNA u Sarajevu u Dobrovoljačkoj ulici proteklo je bez incidenta, iako policija kantona Sarajevo nije dozvolila tročlanoj srpskoj delegaciji, i pored ranijeg dogovora, da na mestu stradanja vojnika položi venac, pravdajući to bezbednosnim razlozima.
Blizu 100 članova porodica i predstavnika nevladinih boračkih organizacija i vlasti RS zapalili su sveće i položili bele ruže u blizini Dobrovljačke, koja sada nosi ime Hamdije Kruševljakovića, kod mosta Drvenije.
Tri autobusa koja su došla iz Istočnog Sarajeva, među kojima su bili i predstavnici vlasti RS, zaustavila su se ispred zgrade Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, odakle su učesnici pomena sa zapaljenim svećama i belim ružama u mimohodu došli do mosta Drvenija na Miljacki.
Skup su obezbeđivale jake policijske snage. Pomen poginulim vojnicima JNA služen je u pravoslavnom hramu u Miljevićevima u Istočnom Sarajevu, a položeni su i venci na vojničkom groblju u Sokocu.
Prekršen dogovor
Napad na kolonu, koja se povlačila iz komande Druge vojne oblasti, izveli su pripadnici muslimanske Teritorijalne odbrane, policije i paravojnih formacija "Zelene beretke" i "Patriotska liga", kršeći dogovor o mirnoj evakuaciji.
Prema podacima MUP-a Republike Srpske, u tom napadu ubijena su 42 pripadnika JNA i civila, među kojima pet oficira, 73 osobe su ranjene, a 215 zarobljeno ili oteto.
Dan ranije, 2. maja 1992. godine, pripadnici vojnih i paravojnih formacija bosanskih muslimana napali su Dom JNA u Sarajevu i nekoliko drugih vojnih punktova u gradu i ubili 14 pripadnika JNA.
Kao odgovor na te napade, pripadnici JNA su, istog dana, na sarajevskom aerodromu zadržali muslimanskog vođu i Aliju Izetbegovića, koji se u pratnji potpredsednika vlade Zlatka Lagumdžije i kćerke Sabine vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.
Izetbegović je odveden u kasarnu JNA u Lukavici, nadomak Sarajeva, radi pregovora o bezbednoj evakuaciji vojnika, oficira i civila na službi u JNA iz komande Druge vojne oblasti, kao i drugih kasarni koje su bile pod opsadom muslimanskih snaga u Sarajevu.
U pregovorima su učestvovali tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, general Milutin Kukanjac, komandant mirovnih snaga UN kanadski general Luis Mekenzi, član Predsedništva BiH Ejup Ganić, a bezbednu evakuaciju garantovao je sam Izetbegović.
Mekenzi: Najgori dan u mom životu
Pošto je sporazum postignut, kolona sa vozilima JNA krenula je iz komande u naselju Bistrik, a na njenom čelu nalazio se transporter u kojem su, kao zaštitnici, bili Izetbegović, generali Mekenzi i Kukanjac.
Samo kilometar dalje, kada je transporter na čelu konvoja izbio iz Dobrovoljačke ulice na Skenderiju, oko 20 teritorijalaca preprečilo je vozilo, odsekavši ostatak kolone, a iz okolnih kuća, sa samo pedesetak metara, muslimanske snage otvorile su vatru.
Pripadnici JNA, uglavnom mladi vojnici, bespomoćno su sedeli u vozilima i na kamionima, a, prema svedočenjima preživelih, likvidacije su bile brutalne - napadači su izvlačili nenaoružane vojnike, oficire i civilna lica koja su uz ponižavanje, ranjavali i ubijali na ulici.
"Mogao sam da vidim kako vojnici teritorijalne odbrane proturaju cevi kroz prozore civilnih automobila, koji su bili deo konvoja, i pucaju. Video sam kako se krv sliva niz vetrobrane kola", napisao je u svojoj knjizi, Čuvar mira - put u Srajevo, general Mekenzi.
Načelnik "plavih šlemova" zapisao je tada u svoju beležnicu: "Bio je to definitivno najgori dan u mom životu".
Za zločine u Dobrovoljačkoj ulici još niko nije odgovarao. Na osnovu Interpolove poternice iz Srbije u Londonu je uhapšen Ejup Ganić, ali je pušten na slobodu. Isto se dogodilo i sa Jovanom Divjakom.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 21
Пошаљи коментар