Читај ми!

Grčko-turski odnosi – tenzije u Egeju, bitka u Kongresu

Turska razočarana odlukom američkih kongresmena da isporuku aviona F-16 uslovi porekidom odnosa sa Rusijom i odustajanjem od upotrebe protivavionskih sistema S-400. Grčki "rafali" iznad Pariza na Dan Bastilje. Ankara krivi "grčki lobi" za neuspeh u Predstavničkom domu Kongresa.

Грчко-турски односи – тензије у Егеју, битка у Конгресу Грчко-турски односи – тензије у Егеју, битка у Конгресу

Red za plaćanje borbenih aviona F-16 ispred američke kompanije "Lokid-martin" smanjio se pošto je Predstavnički dom Kongresa usvojio niz uslova koje Ankara mora da ispuni pre nego što bude odobrena prodaja novih i modernizacija postojećih letelica F-16.

Grčki lobi, koji je u poslednja 24 časa izazvao lavinu gneva u Ankari, uspeo je da "progura" amandmane u kojima se Turskoj, ukoliko želi nove avione, nalaže da ih ne upotrebljava za letove kroz grčki vazdušni prostor, savetuje da "olabavi" odnose sa Moskvom i odustane od upotrebe ruskih protivvazdušnih sistema S-400.

Ovaj amandman, koji predstavlja kompromis između zahteva grčkog lobija da se prodaja aviona F-16 potpuno zabrani i načelnog pristanka SAD da isporuči letelice pošto je Turska skinula blokadu sa prijema novih članica u NATO, podržala su 244 predstavnika, dok će kompletan dokument konačni test imati uskoro pred Senatom.

Akcije Ankare u tom domu Kongresa ne stoje baš najbolje, iako je prodaju novih aviona nedavno podržao i predsednik Džozef Bajden. Šef spoljnopolitičkog komiteta Senata Robert Menendez je nabrojao uslove pod kojima će ukloniti rezerve prema toj transakciji, uključujući obavezivanje Turske da avione neće upotrebiti protiv Grčke, "hlađenje" odnosa Ankare i Moskve i odustajanje od sistema S-400.

Američki zvaničnici računaju da vlasti u Ankari imaju na raspolaganju oko osam milijardi dolara za kupovinu i modernizaciju aviona, odnosno tačno onoliko novca koliko je Turska odvojila za učešće u projektu F-35. Vašington je 2019. godine suspendovao učešće Ankare u tom projektu, jer su turske vlasti od Rusije kupile protivvazdušne projektile S-400.

U komplikovanu situaciju oko isporuke ratnih aviona Ankari umešao se i kongresmen Majk Mekol, koji je Turskoj predložio da svoje sisteme S-400 isporuči Ukrajini, a da zauzvrat dobije američki sistem "patriot", po matrici kako je to sa S-300 ranije učinila Slovačka.

Trka u naoružavanju na istoku Mediterana

Glasanje u Predstavničkom domu izazvalo je oduševljenje u Grčkoj, koja već mesecima upozorava na ubrzano naoružavanje Turske i navodne teritorijalne pretenzije, koja ova država ima prema grčkim ostrvima u Egejskom moru.

Trka u naoružavanju na istoku Mediterana intenzivirana je krajem juna, kada je Grčka objavila da će uskoro od Sjedinjenih Američkih Država zatražiti isporuku višenamenskih aviona F-35, javlja Katimerini.

Izvori ovog dnevnika navode da će uskoro biti potpisano pismo o namerama koje, suštinski, predstavlja prvi korak na dugom putu koji Atinu očekuje pre nego što avioni zaista i stignu u Grčku.

Atina je nabavku novih aviona najavila usred sve žešćih tenzija sa Turskom, koja je pre nekoliko dana počela testiranje prvog nosača dronova u svetu, broda "Anadolu", koji je najveći ratni brod u istoriji turske mornarice.

Uporedo sa tenzijama u Kongresu SAD, Grčka se okrenula sve boljim odnosima sa Francuskom, pa su preko Jelisejskih polja, krilo uz krilo sa francuskim, preletela i dva grčka "rafala".

Grčka je, pre nekoliko meseci potpisala ugovor o vojnoj saradnji, prema kojem će za 4,4 milijarde dolara dobiti tri nove fregate i još osam "rafala".

Razmena teških reči između Atine i Ankare dostigla je vrhunac tokom tek okončanog samita Evropske unije, kada je Ankara žestoko kritikovala Brisel zbog "ćutanja zbog nelegalnih aktivnosti Grčke". Ankara je Evropsku uniju optužila za "jednostrano ponašanje i nedostatak vizije" prema Turskoj.

Turske kritike se odnose na seriju nedavnih problema u odnosima dveju država, koji su proistekli iz turskih tvrdnji da su grčke oružane snage dovukle naoružanje i dodatno ojačale položaje na ostrvima koja se nalaze nadomak turske obale.

Istovremeno, grčke vlasti objavile su seriju mapa, od kojih neke potiču iz 1923. godine, koje, kako tvrdi Atina, predstavljaju dokaz "turskog revizionizma i kršenja međunarodnog prava".

Iako zapadne diplomate podizanje tenzija pripisuju početku kampanje Redžepa Tajipa Erdogana pred predsedničke izbore, koji se održavaju sledeće godine, Turska i Grčka se već godinama spore oko pomorskih granica i prava za istraživanje i eksploataciju energenata u Egejskom moru i istočnom Sredozemlju.

четвртак, 19. септембар 2024.
25° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи