Читај ми!

Ivo Goldštajn: O Jasenovcu mora da se govori i da se omogući približavanje kulturâ sećanja

Hrvatski istoričar Ivo Goldštajn rekao je da o Jasenovcu mora da se govori i da kao profesor i istraživač ne može da zanemari činjenicu da se Jasenovac mora videti u širem kontekstu u jednoj grupi pitanja koja omogućava da se kulture sećanja približavaju i mire, a ne da doprinose daljem međusobnom antagonizovanju.

Ivo Goldštajn je za Glas Srpske rekao da, kao i prethodnih godina, obeležavanje godišnjice proboja iz Jasenovca izaziva brojne podele u Hrvatskoj i istakao da se, uprkos ovogodišnjoj proslavi godišnjice osnivanja NDH u Splitu, ustaštvo nije povamprilo. 

"Ne znam da li se igdje u Hrvatskoj dogodilo nešto slično. Tim više je paradoks što se to događa u Splitu koji je 1941. godine postao dio Italije. Ta 80. godišnjica je obilježena tako da je u različitim medijima objavljeno nekoliko članaka s jasnom antifašističkom porukom. Ja sam ranije dao jedan duži intervju objavljen pod naslovom 'Ustaše nisu nikakvi predstavnici hrvatskog naroda, a NDH je bila, ne samo zločinačka, nego i izdajnička tvorevina'", naveo je Goldštajn.

Istakao je da se Hrvatska bori sa revizionizmom i da se to dešavalo devedesetih godina, ali da se od 2015. godine iz različitih razloga intenziviralo. 

"Ja bih rekao da je to karakteristika, ne samo Hrvatske, nego šire regije, pa i Evrope", rekao je Goldštajn.

Hrvatski istoričar je naglasio da je, iako je Hrvatska članica NATO-a i EU, na prostoru bivše Jugoslavije vezana u jednu zajedničku istorijsku memoriju sa Srbijom i BiH.

"U vrijeme socijalističke Jugoslavije ona je bila generalno prihvatljiva u smislu antifašističke orijentacije. Ali, u pojedinim dijelovima nije bila baš posve dosljedna, te se nije mogla suočiti s nekim neugodnim i traumatičnim epizodama", kazao je Goldštajn.

Dodao je da se situacija dodatno zakomplikovala nakon 1990. godine.

"Kulture sjećanja svih naroda i država su sada opterećene novim ratovima. Političke elite u proteklih četvrt vijeka nisu uspjele uspostaviti dijalog kojim bi se bar postiglo da te različite kulture sjećanja, u najmanju ruku, ne služe za dalju radikalizaciju i antagoniziranje naroda i država", naglasio je Goldštajn.

Istakao je da "negiranja genocida i svakakvih grozota ima i dan-danas".

"To nije ekskluzivni fenomen u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Dok god preovladava stav 'svi drugi su krivi, samo ja pravedan', neće biti dobro ni za koga", ocenio je Ivo Goldštajn.

Govoreći o saradnji sa Lordanom Zafranovićem na filmu "Djeca Kozare", Goldštajn je rekao da ne zna da li će Zafranović uopšte raditi taj film u ovim uslovima, ali da će rado sarađivati sa njim, ukoliko ga pozove. 

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво