Читај ми!

Olimpijske igre u Tokiju – preko trnja do zvezda

U Tokiju se zahuktavaju pripreme za Olimpijske igre, a sa njima i verbalna sučeljavanja oko toga da li one treba da budu održane, što je delimično povezano i sa parlamentarnim izborima koji bi mogli da budu održani do kraja godine.

Vesti da je oko deset hiljada volontera odustalo od angažovanja tokom najvećeg svetskog sportskog događaja zbog zabrinutosti u vezi sa koronavirusom i da su u čak 85 lokalnih zajednica u Japanu, što na inicijativu domaćina, što na traženje stranih sportista, otkazale pripreme pred turnir u Tokiju je zasenila izjava doktora Šigeru Omija, epidemiologa i glavnog savetnika vlade, koji predvodi njen odgovor na kovid.

On je, naime, 2. juna izjavio da bi, "normalno, u epidemiološkim uslovima kakvi su sada, održavanje Olimijade bilo nemoguće".

Međutim, istovremeno s tim, pre nekoliko dana u zemlju je stigla i prva strana ekipa na aklimatizaciju i pripreme za Olimpijadu. Reč je o australijskoj ženskoj reprezentaciji u disciplini softbol (jednoj vrsti bejzbola koji se igra većom, mekšom loptom).

Uprkos navedenim problemima u organizaciji, velikom negodovanju domaćeg stanovništva koje se plaši da će sa više desetina hiljada stranaca ponovo biti uvezene razne varijante virusa, pa i činjenici da se članica Upravnog odbora Japanskog olimpijskog komiteta Kaori Jamagući izjadala medijima da je Olimpijada mogla biti otkazana da japanski organizatori nisu bili priterani uza zid od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta, japanska vlada i grad Tokio, baš kao i MOK, su odlučni da se ona održi.

Da bi umirio javnost, japanski premijer Jošihide Suga, koji već nekoliko meseci trpi oštru vatru medija, opozicionih političara, pa i više figura iz sopstvene stranke zbog kašnjenja u vakcinisanju i svoje privrženosti održavanju Olimpijade, nedavno je izjavio da je njegova zemlja izdejstvovala osetno smanjenje broja sportskih funkcionera, trenerskog osoblja i stranih novinara, te da će, uključujući sportiste, na igre u zemlju doći oko 78 umesto 180 hiljada stranaca, kako je prvobitno bilo planirano.

Epidemiološka situacija u zemlji domaćinu

Pritisci na centralnu i gradsku vladu traju od zime, što je i razumljivo, jer je u periodu od februara prošle do januara ove godine u Japanu od koronavirusa umrlo oko 5.000 ljudi, dok je samo za četiri meseca ove godine (od februara do maja), uglavnom zbog širenja novog, britanskog soja virusa, preminulo oko 8.000 osoba.

Takođe, nedavno je kod nekoliko desetina ljudi u prestonici registrovana i visoko zarazna indijska varijanta, što dalje doprinosi zabrinutosti medicinskih stručnjaka i naroda.

Olimpijske igra odložene su na godinu dana još u drugoj polovini marta 2020, pa je japanska država imala punih 16 meseci da do njihovog početka 23. jula ove godine iznađe rešenja koja bi olakšala njihovo održavanje, kao što su nabavka vakcina, izgradnja novih bolnica ili sprovođenje čvršćih mera tokom trajanja vanrednog stanja.

Jednostavno rečeno, vanredno stanje, koje je i sada na snazi u Tokiju, svodi se na skraćivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata u kojima se služi alkohol, kao što su barovi, kafane i klubovi sa animir damama, uz povremeno zatvaranje bioskopa, muzeja i pozorišta. S obzirom na blizinu Olimpijskih igara tako blage mere morale su još od početka godine biti podržane temeljnim vakcinisanjem, ako je Japan želeo da bez problema održi predstojeće Olimpijske igre.

Zakasnela vakcinacija osnovni uzrok neizvesnosti

Vakcinacija u Japanu, međutim, počela je znatno kasnije nego, recimo, u našoj zemlji – polovinom februara. Čitava dva meseca su cepljeni samo medicinski radnici, pa je obično stanovništvo, onaj najstariji sloj – ljudi preko 65 godina starosti, došlo na red tek polovinom aprila. I od tada pa sve do poslednje nedelje maja vakcinacija je tekla vrlo sporo, pa je do sada prvu dozu primilo oko devet posto, a revakcinisano samo nešto više od tri procenta od ukupno 125 i po miliona stanovnika Japana.

Pošto u Japanu ima čak 36 miliona ljudi starih 65 ili više godina, jasno je da do početka Olimpijade neće stići na red da se vakcinišu ljudi radnog doba, mada vlada najavljuje da će do kraja ovog meseca, da bi ubrzala imunizaciju, prepustiti značajan deo vakcina preduzećima, da ona, koristeći sopstvene lekare i medicinske tehničare, sprovedu vakcinaciju radnika.

Vladi "vezane ruke"?

Gledano sa strane, čini se vrlo neobičnim da je Japan, iako visoko ekonomski, tehnološki i naučno razvijena zemlja, do sada, uprkos približavanju olimpijskih i paralimpijskih igara, u potpunosti imunizovao samo tri posto stanovništva. Osnovni razlozi za to kašnjenje u vakcinisanju su to što Japan nije skratio proceduru za odobravanje stranih cepiva uprkos tome što su uslovi vanredni, i, naravno, to što (do sada) nije razvio sopstvenu vakcinu, iako je bogata zemlja sa velikim naučnim i tehnološkim potencijalom.

Uzrok i za jedno i drugo su skandali u vezi kvaliteta domaćih vakcina koji su zemlju potresali proteklih nekoliko decenija. Naime, država je želela da umiri stanovništvo koje je sumnjalo u kvalitet vakcina uopšte, a naročito onih protiv kovida, koje su na brzinu razvijene i uglavnom isprobane na neazijskoj populaciji, tako što će cepiva proizvedena na Zapadu podvrgnuti redovnoj proceduri odobrenja.

Ona podrazumeva i nešto kliničkog ispitivanja na dobrovoljcima, što je u startu pomerilo početak vakcinacije za dragocena dva, tri meseca. Sa druge strane, pošto je u zemlji poslednjih godina, usled pomenutih prošlih skandala, bilo malo masovnih vakcinacija, opalo je i interesovanje domaćih privrednih subjekata za razvoj vakcina, koji je inače vrlo skup, pa se oni nisu u dovoljnoj meri posvetile problemu kovida. Ilustrativan je podatak da vakcine generišu samo jedan odsto godišnje zarade koju ostvare japanske farmaceutske kompanije.

Odlaganju početka vakcinisanja i njegovom sporom tempu doprinela su i kašnjenja u isporuci Astra-Zenekine vakcine usled problema u proizvodnji, pa i strahovanja u vezi kontraindikacija koje moguće prouzrokuje. Takođe, može se reći i da su ruke japanske vlade bile vezane političkim i ideološkim razlozima, zbog kojih država nije mogla da poruči kineske i ruske vakcine. Usled svega toga, sve do kraja maja Japan se oslanjao na samo jednu vakcinu, Fajzerovu, koja zahteva složenu logistiku, pa je cepljenje išlo vrlo sporo.

Razlozi za optimizam

Tako je zemlja došli u situaciju da, iako su olimpijske igre vrlo blizu, stanovništvo nije dovoljno zaštićeno, pa se već nekoliko meseci i po 80 posto ispitanika u istraživanjima javnog mnenja izjašnjava protiv njihovog održavanja. Ipak, krajem maja u Japanu su konačno odobrene vakcine Moderne i Astra-Zeneke, koje su i stigle u većem broju, pa su u proteklih desetak dana najzad otvoreni centri za masovnu vakcinaciju na stadionima i u halama. Trenutno se vakciniše oko 400 hiljada stanovnika dnevno i taj broj bi trebalo da se dalje povećava i, po planu vlade, tokom ovog meseca dostigne milion dnevno.

To bi trebalo da bar donekle ublaži strahovanja stanovništva u vezi dolaska velikog broja stranaca tokom olimpijskih i paralimpijskih igara.Takođe, mada i dalje dnevno život gubi oko 100 osoba, poslednjih par nedelja u Japanu broj novozaraženih kontinuirano opada i upola je manji nego sredinom maja.

Da li je predolimpijska drama mogla biti izbegnuta?

Kada je u pitanju odgovor na epidemiju kovida, kao i u drugim zemljama, i u Japanu su veliku ulogu odigrali politika i ekonomija, odnosno, unutrašnji i međunarodni politički i ekonomski odnosi.

Vladajuća japanska partija u svim istraživanjima javnog mnenja već godinama ima ogromnu prednost u odnosu na najpopularniju opozicionu partiju – reč je o stabilnoj razlici u podršci koja iznosi čak blizu 30 poena.U Japanu će ove godine verovatno biti održani parlamentarni izbori, a očekuje se i moguća smena na kormilu vladajuće Liberalno-demokratske partije, koju trenutno predvodi upravo premijer Suga.

Mada, sudeći po istraživanjima javnog mnenja u zemlji ima dosta neopredeljenih birača, premijer i njegova vlada, čini se, imali su dovoljno političkog kapitala da, u svetlu širenja britanskog soja virusa i približavanja Olimpijskih igara, skrate postupak za odobrenje stranih vakcina, kako je to činjeno drugde u svetu. To bi bio nepopularan potez koji bi ih izložio kritici, ali bi politička šteta od njega verovatno bila manja od štete koju je prouzrokovalo višemesečno ignorisanje otpora stanovništva protiv održavanja olimpijade. Pogotovo što to domaće nezadovoljstvo prati i osipanje ugleda zemlje u inostranstvu zbog, za jednu tako bogatu i tehnološki razvijenu zemlju, neverovatnog kašnjenja u vakcinisanju i zbog neizvesnosti koje je ono donelo u pogledu održavanja olimpijade na samo nekoliko meseci pre njenog početka.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво