Solaris

Tema emisije: Kvantna gravitacija petlji

Sagovornik: dr Marko Vojinović, Institut za fiziku u Beogradu

Jedan od najvećih izazova savremene fizike leži u tome što se dve velike fizičke teorije dvadesetog veka – opšta teorija relativnosti i kvantna mehanika – teško kombinuju u jedinstveni koherentan opis sveta. Teorija kvantne gravitacije petlji, ponikla kao pokušaj da se ispod ovog prividnog nesklada pronađe dublji sklad, tokom tri decenije razvoja stasala je do krajnje ozbiljnih pretenzija da pruži elegantan, dosledan, zaokružen i matematički korektan opis prirode na najdubljem nivou.

Teorija polazi od Ajnštajnovog shvatanja da gravitacija nije nalik na druge sile, utoliko što neposredno proizilazi iz same geometrije prostor-vremena. U okviru kvantne gravitacije petlji, međutim, prostor-vreme predstavlja diskretan (kvantni) objekat, a ne kontinuum, što znači da ništa ne može biti manje od Plankove dužine, približno 1,62 h 10-35 metara, niti se vreme može podeliti na intervale kraće od onog koji je svetlosti potreban da tu istu razdaljinu prevali. Drugim rečima, i prostor-vreme se, kao i materija i energija, sastoji od nedeljivih jedinica – „atoma prostor-vremena“ – koje se nazivaju petljama.

Iako je valjanost kvantne gravitacije petlji za sada nemoguće u potpunosti empirijski proveriti, njeni principi već su pokazali uspeh u otklanjanju mnogih paradoksa i teškoća, kao što su nedefinisana područja ili singulariteti koji odlikuju unutrašnjost crnih rupa ili trenutak Velikog praska, a koji nužno nastaju kada se opšta teorija relativnosti primeni na klasično (kontinuirano) prostor-vreme. Premda još uvek daleko od toga da postane opšteprihvaćena teorija među naučnicima, kvantna gravitacija petlji umnogome je otvorila put nastojanjima da se sve što postoji – čestice, polja i sámo prostor-vreme – delotvorno opiše kao jedinstveno tkanje međusobnih odnosa kvantnih petlji kao osnovnih jedinica ustrojstva sveta i time potencijalno ostvari dugo priželjkivano principijelno objedinjenje teorijske fizike. 

Muzički urednik: Ivana Đorđević
Ton-majstor: Nenad Đorđević
Autor emisije: Srđa Janković

Соларис

Autor:
Срђа Јанковић

Емисија је посвећена темама из области природних наука које обухватају како базична, тако и примењена научна истраживања, са посебним освртом на научни метод, историју и филозофију науке, као и различите аспекте односа науке и друштва. Посебна пажња се поклања појашњењу и истицању кључних појмова и концепата од суштинског значаја за разумевање путева и процеса који воде ка научном сазнању. Саговорници у емисији обухватају научнике који се баве истраживањима из различитих области, од носилаца врхунских резултата и признања до оних који се налазе на почетку свог научног трагања, али и припаднике разноврсних професија који су у прилици да понуде релевантна мишљења о одговарајућим аспектима научних подухвата и науке у целини. [ детаљније ]

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи