Secesija u Beogradu

Kraj XIX veka obukao je evropsko graditeljstvo sa jednoobrazno i geometrijski tačno oblikovanim fasadama, u novo ruho. Sve slobodne površine zdanja obogaćuju se zoomorfnim i floralnim ornamentima, a lepoti zidanja doprinose i novi materijali, armirani beton, čelik, gvožđe i staklo. Taj nadolazeći arhitektonski pravac u Francuskoj biće označen kao Nova umetnost (Art Nuvo), u Nemačkoj kao jugenstil ili stil mladosti, dok je u Austriji poznat kao secesija.

Naši stvaraoci toga doba, školovani po evropskim prestonicama, upravo su u Beču, tada centru umetničkih  zbivanja, tražili i nalazili inspiracije za svoje dela. U srpskoj sredini, međutim, ne nalazimo samo puke elemente secesije. Potreba za ličnim izrazom, kao odjek romantičarskih težnji i usvajanje ideja evropskog graditeljstva, opredeljuje naše arhitekte ka novom shvatanju  prostora.

U večerašnjoj  šetnji Beogradom,  zaustavićemo sa pred tim novim gradskim prostorima, zdanjima građenim na početku 20.veka, pred beogradskim kućama i zgradama koje u neobičnim prepletima starog i novog, viđenog i modernog, predstavljaju srpsku varijantu secesije.

Autor: Aleksandra Jagodić

Muzički urednik: Radmila Dujaković

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи