Читај ми!

Majstori baroka – Hajnrih Šic

Slušaćete psalme iz zbrike „Davidovi psalmi”, zatim kompozicije zasnovane na stihovima RPesme nad pesmama” kao i dela iz zbirke „Kanciones sakre” Hajnriha Šica. Izvodi ansambl Le kri d’ Pari pod umetničkim vođstvom Žofrue Žurdena.

Hajnrih Šic, rođen 1585. godine, smatran je najvećim nemački kompozitorom u 17. veku, i prvim pre Johana Sebastijana Baha koji je stekao međunarodni ugled.Njegov muzički talenat otkrio je grof Moric od Hesena i Kasela 1599. godine, kada je četrnaestogodišnji Šic pristupio horu. Grof mu je obezbedio široko opšte obrazovanje i podržao ga kada je 1609. godine otišao u Veneciju, kako bi učio muziku kod Đovanija Gabrijelija. Nakon studija, Šic se vratio u Kasel i kratko delovao kao orguljaš na dvoru, da bi se 1615. godine preselio u Drezden, gde je postao kapelmajstor. Tridesetih godina 17. veka, Šic je ponovo posetio Veneciju, gde je sada Klaudio Monteverdi bio vodeća muzička ličnost; smatra se da je otišao kod njega kako bi usavršio svoje kompozitorsko umeće. Nakon puta u Italiju, vratio se na dvor u Drezden, ali je bio primoran da ga napusti zbog epidemije kuge, kao i ozbiljnih previranja koja su bila posledica Tridesetogodišnjeg rata. Tako, od 1633. godine ovaj muzičar deluje kao kapelmajstor kraljevskog dvora u Kopenhagenu. Nakon toga, put ga još jednom vraća na drezdenski dvor i tu i ostaje do kraja svog života, 1672. godine. 

Opus Hajnriha Šica bio je obiman, a primat u njegovom stvaralaštvu imala su dela koja su pripadala oblasti sakralne muzike, po kojima je i danas ostao upamćen. Nažalost, veliki broj njegovih ostvarenja vremenom je izgubljen. U ta dela spadaju svetovne pesme, prva nemačka opera pod nazivom Dafne, koja je izvedena 1627. godine, zatim kompozicije za venčanje Johana Georga II Saksonskog, kao i kompletan rukopis instrumentalnih dela.

Šicov muzički stil umnogome je bio pod uticajem italijanskih majstora - Gabrijelija i Monteverdija - i smatra se da je on jedan od autora koji su doneli nove muzičke ideje u Nemačku. U svojim delima ukrstio je elemente italijanske i nemačke tradicije, ali njegova muzika ostaje „izrazito individualna i nemačka po osećanju". Koristio je razna muzička sredstva - ritmička, melodijska, harmonska, teksturalna i strukturalna - kako bi manipulisao tekstom i stvorio specifične muzičke efekte kako bi bolje preneo njegovu poruku. 

Autorka: Saša Tošković 




Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи