Читај ми!

Stvaralaštvo Johana Vilhelma Vilmsa

U toku decembra nastavljamo ciklus koji priređujemo povodom jubileja 250. godišnjice rođenja Johana Vilhelma Vilmsa, holandskog kompozitora nemačkog porekla. U ovoj emisiji slušaćete simfonijska i klavirska ostvarenja ovog autora.

Svoju Petu simfoniju u De-duru, opus 52, Vilms je komponovao oko 1817. godine, a objavljena je u izdanju kuće Humel u Amsterdamu. U ovom periodu, Vilms je već bio viđen kao simfoničar, i to pre svega zahvaljujući uspehu njegove prethodne simfonije, koju je objavila čuvena lajpciška izdavačka kuća Brajtkopf i koja je pobrala izrazito pozitivne reakcije muzičke kritike. Vilmsovu Simfonija u D-duru odlikuje uzdržan i uravnotežen ciklus, sa akcentom na sonatnom alegru, u tempu vivače, i sa laganim uvodom, koji se može tumačiti i kao svojevrstan stilski omaž Jozefu Hajdnu. Slušate izvođenje kamernog orkestra Holandskog radija sa dirigentom Entonijem Halstedom.

Polje klavirskih sonata bilo je prvo na kome je Johan Vilhelm Vilms pokušao da izgradi svoje ime, i to već u poslednjoj deceniji 18. stoleća. Njegova ambiciozna četvorostavačna Sonata za klavir u B-duru, opus 13, iz 1793. godine, koja pleni bogatstvom muzičkih ideja, predstavlja delo mladog kompozitora koji pokušava da pomiri uloge pijaniste-virtuoza i klavirskog pedagoga. Zaokret u Vilmsovoj karijeri, od pijaniste ka dirigentu, koji je bio posledica i promena u holandskom društvu i muzičkim institucijama u vreme Napoleona, značio je da je ovo ostala usamljena klavirska sonata u opusu ovog kompozitora.

Autor Srđan Atanasovski

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи