четвртак, 30. јун 2022, 20:15
Kompozitor meseca – Artur Honeger
Završavamo ciklus koji smo ovog juna posvetili obeležavanju 130 godina od rođenja Artura Honegera.
Tokom Drugog svetskog rata Honeger je radio kao predavač u Ecole Normale de Musique u Parizu i bavio se muzičkom kritikom. U tom periodu došlo je do intenziviranja njegovih veza sa rodnom Švajcarskom, te je sve češće odlazio tamo i pisao dela za švajcarske festivale i muzičare, kao na primer za Paula Zahera i njegove orkestre iz Bazela i Ciriha. Krajem pete decenije 20. veka zdravlje Artura Honegera bilo je ozbiljno narušeno, što je ograničilo njegove aktivnosti u svetu muzike. Svoje loše zdravstveno i psihičko stanje predstavio je u knjigama koje je objavljivao u tom periodu. Godine 1948. dodeljen mu je počasni doktorat Univerziteta u Cirihu, a umro je u Parizu 1955. godine.
Tokom 40-ih godina 20. veka Honeger je napisao četiri simfonije, koje karakteriše drama zasnovana na ljudskim konfliktima, koji se mogu pronaći u njegovim ranijim horskim freskama.
U Drugoj simfoniji, koja nosi naziv Simfonija za gudače, iz 1941, Honeger je prikazao očaj, bedu, nasilje i depresiju koju su bili prisutni u Parizu tokom perioda okupacije. U finalu, u deonici solo trube se pojavljuje koralna melodija u Bahovom stilu, koja se simbolično uzdiže iznad meteža i metaforički predstavlja rađanje nade i vere u neka bolja vremena.
Simfonije koju su usledile predstavljale su Honegerovu kontinuiranu potrebu za reinterpretacijom tradicionalnih formi, na sebi svojstven način.
Treća simfonija odnosno Liturgijska simfonija, koju ćete slušati u nastavku, predstavlja, kako je sam autor istakao „revolt modernog čoveka protiv varvarizma, gluposti, patnje, mehanizacije i birokratije koji nas prate već godinama. Muzički sam predstavio unutrašnji sukob između prepuštanja silama i instiktivne sreće, ljubavi prema miru i stanja božanskog spokoja... dramu koja se odigrava između tri lika koja su stvarna ili simbolična: nesreće, sreće i čoveka. To su večne teme koje sam želeo da obnovim", istakao je Honeger. Napisana je u tri stava, čiji su nazivi preuzeti iz rekvijema: Dies ire, De profundis klamavi i Dona nobis pacem
Svoje poslednje delo - Božićnu kantatu - Honeger je napisao dve godine pred smrt, 1953. Ova kompozicija zasnovana je na skicama iz njegove nedovršene Pasije.
Urednica Jelena Damjanović
Коментари