Читај ми!

Kompozitor meseca – Artur Honeger

Završavamo ciklus koji smo ovog juna posvetili obeležavanju 130 godina od rođenja Artura Honegera.

Tokom Drugog svetskog rata Honeger je radio kao predavač u Ecole Normale de Musique u Parizu i bavio se muzičkom kritikom. U tom periodu došlo je do intenziviranja njegovih veza sa rodnom Švajcarskom, te je sve češće odlazio tamo i pisao dela za švajcarske festivale i muzičare, kao na primer za Paula Zahera i njegove orkestre iz Bazela i Ciriha. Krajem pete decenije 20. veka zdravlje Artura Honegera bilo je ozbiljno narušeno, što je ograničilo njegove aktivnosti u svetu muzike. Svoje loše zdravstveno i psihičko stanje predstavio je u knjigama koje je objavljivao u tom periodu. Godine 1948. dodeljen mu je počasni doktorat Univerziteta u Cirihu, a umro je u Parizu 1955. godine.

Tokom 40-ih godina 20. veka Honeger je napisao četiri simfonije, koje karakteriše drama zasnovana na ljudskim konfliktima, koji se mogu pronaći u njegovim ranijim horskim freskama.

U Drugoj simfoniji, koja nosi naziv Simfonija za gudače, iz 1941, Honeger je prikazao očaj, bedu, nasilje i depresiju koju su bili prisutni u Parizu tokom perioda okupacije. U finalu, u deonici solo trube se pojavljuje koralna melodija u Bahovom stilu, koja se simbolično uzdiže iznad meteža i metaforički predstavlja rađanje nade i vere u neka bolja vremena.

Simfonije koju su usledile predstavljale su Honegerovu kontinuiranu potrebu za reinterpretacijom tradicionalnih formi, na sebi svojstven način.

Treća simfonija odnosno Liturgijska simfonija, koju ćete slušati u nastavku, predstavlja, kako je sam autor istakao „revolt modernog čoveka protiv varvarizma, gluposti, patnje, mehanizacije i birokratije koji nas prate već godinama. Muzički sam predstavio unutrašnji sukob između prepuštanja silama i instiktivne sreće, ljubavi prema miru i stanja božanskog spokoja... dramu koja se odigrava između tri lika koja su stvarna ili simbolična: nesreće, sreće i čoveka. To su večne teme koje sam želeo da obnovim", istakao je Honeger. Napisana je u tri stava, čiji su nazivi preuzeti iz rekvijema: Dies ire, De profundis klamavi i Dona nobis pacem

Svoje poslednje delo - Božićnu kantatu - Honeger je napisao dve godine pred smrt, 1953. Ova kompozicija zasnovana je na skicama iz njegove nedovršene Pasije.

Urednica Jelena Damjanović

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се