Džon Gart i koncert u Engleskoj

U četvrtoj, poslednjoj emisiji ciklusa o žanru koncerta u Engleskoj polovinom 18. veka slušaćete kompozicije Ričarda Madža i Džona Garta.

Ričard Madž, rođen 1718. godine, bio je aktivan u grofoviji Vorkšir u centralnoj Engleskoj. Njegovo najznačajnije ostvarenje je zbirka od šest koncerata koju je objavio 1749. godine, a koja se pokazala kao popularna u istom krugu ljubitelja muzike koji su bili publika na koncertima sa delima Georga Fridriha Hendla, Frančeska Đeminijanija i Đuzepa Samartinija. U Madžovim partiturama je posebno vidljiv Đeminijanijev uticaj i ogleda se u određenim eksperimentalnim rešenjima. On takođe pokazuje i sklonost ka hromatskim temama i neočekivanim modulacijama, te pažljivo osmišljava strukturu četvorostavačnog koncertnog ciklusa, po ugledu na sonatu da kjeza. Prvi koncert u Madžovoj zbirci izdvaja se po tome što u orkestar gudačkih instrumenata uključuje trubu, iako ona nije tretirana kao solistički instrument.

Džon Gart, engleski kompozitor, violončelista i orguljaš, rođen 1721, bio je takođe aktivan u gradovima provincije i to u grofoviji Daram, na severoistoku Engleske. Iz njegove zbirke koncerata za violončelo izdvojićemo Koncert broj 5, u de-molu, kao jedini u kome je Gart odstupio od rigidnog trostavačnog modela gde su stavovi određeni tempima „brzi-lagani-brzi", osmišljavajući centralni stav u smenjivanju dva orkestarska adađa i dva duža tematski povezana affettuoso odseka za solistu. Pored toga, ekspozicija prvog stava koncerta uokvirena je nastupima orkestra, čime se Gart jasno približava poimanju koncertne forme nove generacije galantnih kompozitora. 

Autor Srđan Atanasovski
Urednica Sanja Kunjadić

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи