Читај ми!

Opera – Đovani Bonončini: Polifem

Predstavićemo ostvarenje „Polifem” Đovanija Bonončinija, koje se u literaturi označava kao opera, a ponekad i kao serenada, što svedoči o bliskosti ove dve forme u poznom baroku. Ovo delo čućete sa nadahnutog snimka koji je u septembru objavila kuća Dojče Harmonija Mundi uz odlične ocene stručne kritike. Glavne uloge tumače: Žoao Fernandeš kao Polifem, Bruno de Sa kao Akis, Roberta Invernici kao Galateja, Roberta Mameli kao Sila, Helena Rasker kao Glauko, Lilija Gajsina kao Kirka i Marija Ladurner kao Venera. Ansamblom 1700 diriguje Dorotea Oberlinger.

U osnovi ovog dela nalazi se priča o ljubavi jedne od Nerejevih ćerki, Galateje i jednog od Faunovih sinova, Akisa čiji je suparnik kiklop Polifem. Ova priča je postala čest operski siže na evropskim pozornicama još od 1686. godine kada je Lili napisao svoju herojsku pastoralu sa ovom tematikom. Hendl je napisao čak četiri različita dela o Akisu i Galateji - dve kantate i dve dvočine opere. U večerašnjoj emisiji čućete veselu, farsičnu varijanatu ove inače tragične priče koja se odvija oko dva para pomenutih Akisa i Galateje i Glauka i Sile, uz obaveznog suparnika strašnog, jakog i ne previše inteligentnog Polifema, spletki čarobnice Kirke koja pretvara uz pomoć čarobnog praha svoju rivalku Silu u morsko čudovište i dvostruke spasiteljske intervencije boginje ljubavi Venere.

Đovani Bonončini je 1697. postao dvorski kompozitor pri bečkom dvoru Leopolda I, ali je 1702. godine zbog Rata za špansko nasleđe koji je potpuno ugasio muzičke aktivnosti u habsburškoj prestonici, bio primoran da sa grupom muzičara nađe utočište na dvoru kraljice Sofije Šarlote od Prusije u Licenburgu. Upravo tu će nastati Polifem čiji je libretista bio Atilio Ariosti, takođe uspešan kompozitor i stvaralac opera koji je službovao u Licenburgu. Ovo je verovatno bila usluga italijanskom kolegi, jer sam Ariosti nije bio preterano zadovoljan rezultatom – nazavao je Polifema „gomilom besmislica”. Ipak, u dramaturškom smislu vidimo da je ovo delo libretiste koji je odlično poznavao sve tropove i mehaniku opere svog doba. Premijera Polifema je upriličena u Licenbrugu u leto 1702. godine, a u podeli su učestvovali aristokratski pevači-amateri najvišeg ranga, što saznajemo iz Telemanove zabeleške. Naime, ovaj kompozitor je prisustvovao premijeri tajno, gledajući predstavu sakriven, verovatno na poziv samih kolega muzičara. Sama kraljica je izvodila deonicu čembala u kontinuu, a orkestar je bio sastavljen od samih kapelmajstora: pored Atilija Ariostija, tu su bili i autor Đovani Bonončini i njegov brat Antonio Bonončini, Karl Fridrih Rik, Ruđero Fedeli, Frančesko Konti, Žan-Batist Volimije i drugi. Ovom prilikom nastali su i portreti Ariostija i Bonončinija koji se danas nalaze u palati Šarlotenburg. Drugim rečima, ovo delo su izveli amateri muzičari iz redova plemstva i profesionalni muzičari najvišeg ranga, zbog čega ono nosi sve karakteristike ekskluzivne zabave za odabrane u časovima dokolice.

Urednica Ksenija Stevanović

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи