Читај ми!

Umetnost interpretacije – Gvido Kanteli

Večerašnja emisija biće posvećena italijanskom dirigentu Gvidu Kanteliju, čija je obećavajuća karijera iznenada prekinuta 1956. godine, kada je poginuo u avionskoj nesreći. Slušaćete Šumanovu Četvrtu simfoniju i Petu simfoniju Čajkovskog

Ovaj umetnik je rođen u Novari 1920. godine, a studije je završio na Konzervatorijumu u Milanu. Početak njegove karijere omeo je Drugi svetski rat, tokom kojeg je najpre bio regrutovan u italijansku vojsku, da bi potom završio u nemačkom radnom logoru, zbog otvorenog suprotstavljanja nacističkoj ideologiji. Muzici se vratio nakon oslobođenja Italije, sa uspehom rukovodeći orkestrom milanske Skale i ostvarujući uspešna gostovanja u Budimpešti i Beču. Ipak, pravi uspon je njegova karijera doživela nakon što ga je Arturo Toskanini čuo kako diriguje, prepoznajući u Kanteliju svog nasledika, govoreći „da je to prvi put u (njegovoj) dugoj karijeri da je upoznao tako talentovanog mladića”. Početkom 1949. godine, na poziv Toskaninija, Gvido Kanteli prvi put diriguje Simfonijskim orkestrom En-Bi Sija, a njihova saradnja se produbljuje u narednim godinama. Uspeh koji je postigao sa ovim orkestrom, otvara mu vrata najznačajnijih orkestarskih kuća u Americi i Evropi, te počinje redovno da diriguje orkestrima kao što su Njujorška filharmonija, Bostonski simfonijski orkestar i Filharmonija orkestar iz Londona. Kanteli veoma brzo stiče renome dirigenta koji postavlja visoke zahteve pred članove orkestra, ali koji je i sam vrhunski poznavalac orkestarske literature, sposoban da napamet diriguje obimna simfonijska dela. Njegov veliki uzlet na svetskoj sceni potvrđen je 16. novembra 1956. godine kada je imenovan za naslednika Karla Marije Đulinija na mestu muzičkog direktora milanske Skale. Međutim, samo nedelju dana kasnije Kanteli gine u avionskoj nesreći na pariskom aerodromu Orli, kada se avion na liniji Rim - Njujork, prilikom poletanja srušio na obližnje kuće i zapalio. Kanteli je tada imao samo trideset šest godina, a njegovom velikom zaštitniku Arturu Toskanijiju, koji će umreti samo dva meseca kasnije, nikada nije saopšteno da je ovaj mladi umetnik tragično nastradao.

U diskografskoj zaostavštini Gvida Kantelija ostao je relativno mali broj snimaka - pored dela koja slušate u večerašnjoj emisiji, među njima se izdvajaju Betovenova Sedma simfonija i Peti klavirski koncert, Šubertova Osma sifmonija, Bramsova Prva i treća simfonija, Slike sa izložbe Musorgskog, Frankova de mol simfonija, Hindemitov Slikar Matis, kao i Vivaldijeva Četiri godišnja doba. Iako je karijeru započeo kao operski dirigent, Kanteli je diskografski zabeležio samo izvođenje Mocartove opere Tako čine sve 1956. godine.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво