Vek harmonike – Koncert Branka Džinovića i Aleksandra Latkovića

Snimak koncerta koji su pod nazivom „Nova srpska muzika za harmoniku i violončelo” harmonikaš Branko Džinović i violončelista Aleksandar Latković održali 10. marta ove godine u sali Beogradske filharmonije

Ovaj duo nastao je, igrom slučaja, pred koncert Branka Džinovića u Studiju 6 Radio Beograda - decembra 2018. godine, kada su umetnici ad hoc izveli zajedno delo Sofije Gubajduline, nakon čega oni nastavljaju saradnju kroz projekat „Nova srpska muzika za harmoniku i violončelo". Iako je duo harmonika i violončelo dosta popularan u svetu, naši kompozitori nisu do sada bili okrenuti pisanju za ovakav ansambl. To je bio razlog da se obrate autorima mlađe generacije sa kojima su do sada sarađivali, ali pre svega onima koji će imati drugačije pristupe komponovanju za ovaj sastav, kako bi program ujedno bio i interesantan za publiku, ali i tehnički i zvučno izazovan za Džinovića i Latkovića kao izvođače.

Na početku koncerta premijerno je izvedeno delo Ivana Brkljačića pod nazivom Džin u filharmoniji instrumentalni teatar za violončelo i harmoniku. Autor je 2019. godine dobio poziv od dvojice umetnika da za njih napiše kompoziciju u duhu Kagelovskog instrumentalnog teatra. Važna referenca tokom pisanja su mu bile dve stvari: serija „Mocart u džungli”, tako da Džin u filharmoniji započinje snimkom uvertire iz Figarove ženidbe, a potom i dečja knjiga i film „Veliki dobroćudni džin”. Sam naslov dela donekle asocira i na prezime Branka Džinovića, koji je na scenu ušao svirajući.

Delo Mistični ples – Sama III Snežane Nešić pripada cilklusu kompozicija u kojima se autorka bavi fenomenom boje zvuka i problematikom određivanja harmonskog centra muzičkog toka. Po njenim rečima, ovo ostvarenje podražava kretanje plesa derviša, jer se na sličan, kružni način, i muzički fragmenti vrte oko svoje harmonske ose. Kao što derviši pripadaju mističkoj grani islama – sufizmu – tako je kompozitorka nadahnuće za nastanak dela pronašla u stihovima o čežnji iz pera Rumija, jednog od najvećih persijskih pesnika i sufi mistika, koji glase: „ne bih mogao da znam šta je ljubav da nisam osetio ovu čežnju”.

Sledi Kamerna muziku za harmoniku sa elektronikom i violončelom Svetlane Maraš. Elektronika se u ovom delu koristi interaktivno tako da svim elektronskim zvucima upravlja harmonikaš. Ovo je bila i jedina kompozicija na koncertu koja uključuje elektroniku, a nastala je na inicijativu Branka Džinovića.

Do kraja večerašnje emisije čućete još i delo UNITY.PROJECTIONS [001=>2] Maje Bosnić. Ovu mladu kompozitorku eksperimentalne konceptualne muzike sve češće susrećemo kao autorku muzike za harmoniku. Ovom prilikom, tretirajući instrumente kao zvučne objekte, Maja Bosnić je istraživala tehničke i akustične mogućnosti harmonike i violončela, ali i spremnost izvođača da izađu iz svojih uobičajenih uloga.

Urednica emisije Marija Vuković

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво