Rejha u Beču

Ove godine navršava se 250 leta od rođenja Antonjina Rejhe, kompozitora, teoretičara i muzičkog pedagoga. Tokom avgusta pratićete ciklus o njegovom ranom stvaralačkom periodu, u kome je prevashodno bio upućen na austrijsku prestonicu i bečku kompozitorsku školu. U prvoj emisiji slušaćete simfonijska dela Antonija Rozetija i Antonjina Rejhe

Autor evropske karijere, aktivan pre svega u Beču i Parizu, Antonjin Rejha je bio jedna od centralnih ličnosti muzičke scene svoje generacije. Rođen 26. februara 1770. godine u Pragu, Rejha je u mladosti naučio da svira na violini, klaviru i flauti, a sa petnaest godina primljen je u orkestar bonskog elektora. Tokom Napoleonovih ratova u nemačkim zemljama, Rejha je putovao i živeo u Hamburgu i Parizu, pokušavajući da izgradi karijeru operskog kompozitora, a pored kompozicije, bavio se i matematikom, filozofijom, teorijom muzike i pedagogijom. U ovom ranom periodu njegovog stvaralaštva prepoznaju se uticaji manhajmske škole, Andrea Gretrija i kompozitora pariske opere komik, Kristofa Gluka, kao i Hajdna i Mocarta.

Rejhina Simfonija u Es-duru, opus 41, nastala je oko 1800, a publikovana je šest godina kasnije u Lajpcigu. Reč je četvorostavačnom delu, koje započinje manifestno hajdnovskim laganim uvodom, te krije specifična iznenađenja na planu metričke organizacije tema i upotrebe kontrapunkta u molskoj epizodi finalnog stava. Ovakvi postupci nisu promakli kritičarima tog doba, a postaće karakteristika Rejhinog kompozicionog stila. Simfonija u Ce-molu za mali orkestar Antonjina Rejhe ne može se pouzdano datirati, ali stilski takođe pripada njegovom ranom stvaralačkom periodu. U njoj je posebno moguće prepoznati idiosinkratični spoj pariske opere komik i Hajdnovog simfonizma. Prvi stav zasićen je simfonijskim humorom, dok je drugi, lagani stav iznenađujuće guste, neprozirne fakture.

Dve decenije stariji Rejhin savremenik, Antonio Rozeti, još jedan je kompozitor češkog porekla koji je gradio evropsku karijeru, na trajektoriji koja je uključivala Pariz i nemačke gradove. Njegova Simfonija u De-duru, M. A-13, nastala je oko 1789. godine, kada je Roseti bio kapelmajstor na dvoru kneza Valerštajna. Reč je o ambicioznom ostvarenju u kome pažnju privlači pregnantni motivski rad tipičan za bečku školu simfoničara, ekspresivni tretman orkestra, kao i pastoralni muzički elementi.

Autor Srđan Atanasovski
Urednica Sanja Kunjadić

Коментари

Re: Poreklo
Чије гене носе народи у региону
Imam novcic od 1 centa dole je vrednost ponudjena 6000 dinara
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
Imam mali novcic 1 cent
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
Косовски вез
Нематеријална културна баштина Србије – косовски вез
Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара