Politika:Tijanić dobio prvu rundu

Profesor dr Svetozar Stojanović, član Saveta RRA, predlaže Nenadu Cekiću da na kraju godine prepusti mesto predsednika RRA nekom drugome-piše današnje izdanje Politike.

„Nenad Cekić je ugledan nastavnik univerziteta, etičar i filozof, kome sam više puta govorio da se čudim što toliko vremena posvećuje stvarima koje su van njegove glavne struke. Zato sam mu i savetovao da u Republičku radiodifuznu agenciju dovedemo ljude koji će obavljati najveći deo operativnog posla, naročito pošto bude zaokruženo ono što je Agencija do sada uradila, a toga je puno valjanog (za to veliki deo zasluge pripada Cekiću i Vasiću), i što ćemo okončati do kraja godine.

Cekiću sam predložio da Savet postavi izvršnog direktora, vrsnog pravnika, što je u međuvremenu učinjeno, a sada sugerišem da odredimo i direktora RRA koji bi koordinisao rad svih službi i stalno komunicirao sa članovima Saveta i detaljno ih informisao, naročito između sednica.

Takođe bih savetovao Cekiću da se po završetku ove godine odlučimo za rotaciju na dužnosti predsednika, a da on naravno ostane član Saveta. Da ne bude nesporazuma, hitam da izjavim da ne samo da nisam zainteresovan za taj 'položaj', nego i da se njega nipošto ne bih prihvatio i kad bi mi bio ponuđen."


,,Moram nešto da kažem i o mom prijatelju Nikši Stipčeviću, akademiku, upravniku Biblioteke SANU, kome se čudim što van struke toliko vremena gubi na operativne poslove, uključujući i predsedavanje Upravnim odborom RTS-a'', dodaje Stojanović.


Član Saveta RRA, profesor dr Svetozar Stojanović i ovim rečima komentariše za ,,Politiku" spor RRA-RTS koji je unazad dve-tri nedelje uzburkao javnost, ali i pojedinačne strasti.


Profesor Stojanović naglašava da su predsednici Saveta RRA i UO RTS samo „prvi među jednakima" i da ne mogu sami donositi nikakve važne odluke, jer ih obavezuju stavovi utanačeni posle rasprava na tim telima, vrlo važnim u našem političkom i društveno-informativnom sistemu, telima koja treba da budu uzor drugim organima, ne samo po načinu rada nego i po međusobnim odnosima.

 A to podrazumeva i prestanak svađa.


U razgovoru za ,,Politiku'' dr Stojanović govori i o genezi aktuelnog spora, jer je pre dva meseca sve započelo razmatranjem problema opadanja prihoda od naplate.

O toj činjenici mora da vodi računa ne samo UO RTS, nego po zakonu, i RRA. Zato je dr Stojanović, po nalogu Saveta RRA, razgovarao sa Nikšom Stipčevićem, i sa njim dogovorio da UO RTS-a sačini analizu i obavesti Savet RRA o broju pretplata, dinamici, teškoćama oko naplate, kao i načinima da se problem reši.

Ideja je bila da se kroz saradnju dva tela popravi ono što je moguće popraviti. U istom duhu je potom i Cekić razgovarao sa Stipčevićem, s tim što su se dogovorili da UO RTS posao obavi u što kraćem roku.


,,Iz meni nejasnog razloga, negde usred tog perioda, Cekić je bez odluke Saveta, koji nije ni održao takvu sednicu, dao taj poziv za kandidovanje za članove UO RTS, utoliko čudniji što je to učinjeno usred trajanja mandata članova sadašnjeg UO. Ukoliko se menja sastav, to je moguće pojedinačno a ne u celini, a drugo, i te pojedinačne promene bi zahtevale uverljiva obrazloženja."


Ovde se, međutim, upliće jedna normativna činjenica o kojoj šira javnost nema saznanja. Savet RRA je, zakonski gledano, nadređen ne samo RTS-u nego i njenom Upravnom odboru, između ostalog i zato zato što je članove Saveta RRA izabrala Skupština Srbije na određeni broj godina.

Taj Savet bira UO RTS-a, a ovaj svog predsednika i njegovog zamenika, kao i osnovni menadžment na čelu sa direktorom. RTS-a (Savet RRA se u to ne meša i ne može mešati). Utisak je našeg sagovornika i da ljudi u RTS-u ,,teško prihvataju činjenicu da im je RRA nadređena u zakonskom pogledu'', baš kao što, s druge strane, ,,neki ljudi u Savetu RRA, povedeni tim zakonskim rešenjem o nadređenosti-podređenosti, zanemaruju da taj odnos treba pre svega da bude saradnički''.


,,U poslednje vreme, iz meni nepoznatih razloga, došlo je ponovo do oštre javne svađe između predsednika Saveta RRA i njegovog zamenika, s jedne, i direktora RTS-a, s druge strane, uprkos tome što oni međusobno nemaju nikakve formalno-pravne odnose, jer direktora RTS-a, da ponovim, postavlja UO RTS-a.''


,,Da stvar bude gora", nastavlja dr Stojanović, „ni jedna ni druga strana nije vodila računa o ugledu tih institucija, kao i o tome da su obe dužne da doprinose izgradnji dijaloške i demokratske političke kulture u nas.''


Što se tiče javnog oglasa kojim je oglašena kandidatura za nove članove UO RTS, dr Stojanović naglašava da se odluke Saveta RRA donose kolektivno, te da nikako nije dovoljno da predsednik tog tela ili njegov zamenik obaveste članove Saveta šta su uradili ili šta nameravaju da urade.


,,Takvo obaveštenje nisam ni video", kaže dr Stojanović, „možda mi je ono poslato na računar, ali ni to nije dovoljno, jer kao član Saveta RRA moram da učestvujem u odlučivanju.

Greška je nesumnjivo napravljena, došlo je do zaoštravanja atmosfere, a onda je greška ispravljena.''


Sada, naglašava dr Svetozar Stojanović, pažnja se mora usredsrediti na problem pretplate, jer to nije nikakva privatna stvar ni članova Saveta RRA, ni Upravnog odbora RTS-a ni direktora RTS-a, već je to zakonska obaveza o kojoj RRA kao regulatorno telo mora i hoće da vodi računa.

Slobodan Kljakić 

Tijanić dobio prvu rundu


Skupštinski Odbor za kulturu i informisanje može da inicira postupak za ocenu rada članova Saveta RRA i njenog predsednika Nenada Cekića

Iako je izmenama Zakona o radiodifuziji iz 2005. godine omogućeno da predsednik Saveta Republičke radiodifuzne agencije ostane na toj funkciji doživotno, to ne znači da su članovi Saveta Republičke radiodifuzne agencije nesmenjivi, kaže za „Politiku" Rade Veljanovski, profesor Fakulteta političkih nauka.

Ključno je da li rade po zakonu ili ne, a u dosadašnjem radu članova Saveta već ima dovoljno indicija za pokretanje njihove smene, smatra Veljanovski. „Kap koja je prelila čašu" jeste iznenadno objavljivanje, a onda i povlačenje javnog poziva za članove Upravnog odbora RTS-a, iako ovima mandat ističe tek za tri godine.


Tako bi, iako je u početku izgledalo da će potezi RRA rezultirati smenom generalnog direktora RTS-a Aleksandra Tijanića, ceo slučaj mogao da ima drugačiji rasplet - potezanje pitanja odgovornosti predsednika Saveta RRA Nenada Cekića.


Veljanovski smatra da bi ovu inicijativu mogao da pokrene skupštinski Odbor za kulturu i informisanje koji bi, prema nekim najavama, mogao da se sastane do kraja ove sedmice.


Sem „vidljivih stvari", kao što su reakcije medijskih stručnjaka, pravnika i novinara povodom oglasa za popunu UO i ograđivanja jednog broj članova Saveta RRA od takvog postupka, profesor Rade Veljanovski kaže da u celoj priči postoji i mnogo, bar za sada, „nevidljivih stvari":
- I dalje je skriveno pitanje zašto je Cekić uopšte objavio javni poziv, da li je to uradio svojevoljno ili pod nečijim uticajem, baš kao što i ne znamo da li je oglas povukao sam ili je, možda, i to učinio po volji drugih. U svakom slučaju, dobro je što je oglas poništen, jer je bio protivzakonit.


Slaba naplata RTV pretplate navodi se kao formalni razlog predloženih promena UO RTS, iako se u medijima spekuliše o političkoj pozadini.


- Ne verujem u objašnjenje o pretplati, jer, čak i da je tako, o tome bi trebalo razgovarati i veliko je pitanje da li RTS sam može da utiče na to. Ali o tome bi trebalo da se prethodno iznesu argumenti, da se vidi šta uraditi i kako pomoći RTS-u da poveća naplativost pretplate, a da RRA raspisuje javni poziv - kaže Veljanovski.


U polemici RRA-RTS pada u oči da je jedan čovek član obe institucije. Naime, dr Jovan Babić je istovremeno i predsednik Etičkog komiteta RRA i član UO RTS. Veljanovski smatra da to nije dobro i da predstavlja izvestan sukob interesa.


- Ali kada je već tako, taj most između dve institucije mogao je bolje bude da iskorišćen kako ne bi dolazilo do nesporazuma. Uveren sam da ovde nije postojala želja da se stvari razjasne i prevlada konstruktivan prilaz, već naprotiv - da se stvori zamešateljstvo.

Teško je nazreti kome je to u interesu, sem ako neko nije napravio konfuziju, ne radi svoje koristi, već drugome na štetu - objašnjava medijski stručnjak koji je pre dve sedmice upozorio novinare da tokom leta budno prate odnose medija i vlasti, jer su moguća „raznorazna iznenađenja".


- Lično ne mislim da je sadašnji UO RTS sjajan, i - po mom uverenju - morao bi biti bolji. Međutim, kada je ovaj UO RTS biran, Savet RRA oglušio se o veliki broj predloga među kojima su bili i predlozi stručnjaka za medije i radiodifuziju, ali ih je Savet ignorisao.

To je takođe indicija da je Savet imao svoje ili tuđe razloge da tako bude, a sada ponovo pokušava da promeni stav. Iz jedne neprincipijelnosti ne može se izaći novom neprincipijelnošću.


Redakcija „Politike" pokušala je da dobije i mišljenje dr Jovana Babića o sukobu na relaciji RRA-RTS. Međutim, u RRA kažu da je Babić „u inostranstvu gde će ostati mesec i po dana". I njegovo prethodno oglašavanje oko pretplate stiglo je, kažu, i-mejlom, takođe iz inostranstva.

Dok se ne vrati, ostaje nejasno i da li funkcije predsednika Etičkog komiteta u RRA i člana UO RTS predstavljaju sukob interesa ili ne.


U RRA i dalje nijedan od članova Saveta nije spreman da objasni zašto je javni poziv u nedelju poništen i da li je i ovu odluku samoinicijativno doneo predsednik Cekić ili je još neko konsultovan.

Kako se smenjuje Tijanić


Generalnog direktora RTS-a imenuje i razrešava Upravni odbor radiodifuzne ustanove Srbije dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova UO, navodi Zakon o radiodifuziji (čl. 89).

 Odluka o imenovanju direktora donosi se posle sprovedenog javnog konkursa, a mandat mu traje četiri godine. Isto lice može najviše dva puta uzastopno da obavlja tu funkciju.


UO javnog servisa inače ima devet članova, a njih imenuje i razrešava Radiodifuzna agencija iz redova uglednih novinara, afirmisanih medijskih stručnjaka, pravnika, stručnjaka za marketing i slično.

 Mandat im traje pet godina i za svoj angažman imaju pravo na novčanu naknadu koju određuje RRA .

Kako se smenjuje Cekić


Zakonu o radiodifuziji ne navodi izričito kako se smenjuje predsednik RRA.

Ali kako je predsednik ujedno i član Saveta, pravila koja su predviđena za razrešenje ostalih članova Saveta mogla bi da se primene i kad je reč o razrešenju predsednika ovog organa.

Člana Saveta RRA inače može da razreši Narodna skupština na predlog Saveta ili najmanje 20 narodnih poslanika (čl 29) ukoliko je zbog bolesti nesposoban za obavljanje dužnosti, zatim ako je prilikom predlaganja dostavio o sebi netačne i neistinite podatke, ako bi se ta dužnost kosila sa drugom funkcijom...


Razrešenje je moguće i pre isteka mandata ako član Saveta bez osnovanog razloga propusti ili odbije da obavlja dužnosti u periodu od najmanje tri meseca neprekidno, ili u periodu od 12 meseci u kome najmanje šest meseci ne obavlja svoje dužnosti. Odluka o razrešenju, navodi zakon, mora biti doneta samo na osnovu obrazloženog predloga i posle sprovedenog postupka u kome se u obzir uzimaju sve relevantne činjenice.


Statut RRA uglavnom se oslanja na pomenuti zakon i takođe ne predviđa neke posebne detalje u slučaju da se pre isteka roka predsednik razrešava dužnosti.

M. Petrić