Nos predviđa opasnost

Mozak „rezerviše” poseban oblik aktivnosti za sećanja na prvu vezu nekog predmeta ili situacije i određenog mirisa, tvrde stručnjaci. U vreme prvog kontakta se i pamti miris i značenje nekog predmeta kako bismo u budućnosti mogli da prepoznamo eventualnu opasnost.

Čulo mirisa učestvuje ravnopravno u prikupljanju podataka iz spoljašnje sredine kao i vid i sluh, što je naročito važno kada vreba neka opasnost.

Međutim, mehanizmi klasifikovanja mirisa nisu do kraja objašnjeni i naučnici pokušavaju da otkriju kako miris dovodimo u vezu sa nekim predmetom ili događajem i kako to utiče na sećanje.

Profesorka Jaara Ješurun, neurolog iz Vajcmanovog naučnog instituta u Rehovotu, u Izraelu, sa grupom saradnika, pokazala je dobrovoljcima u ogledu običan predmet, kao što su stolica ili olovka, za koje postoji mala verovatnoća da bi već mogli asocirati na neki miris u isto vreme kada su izloženi mirisu ili zvuku.

Devedeset minuta kasnije, pokazan im je isti predmet ali različitog mirisa. Nedelju dana kasnije, istraživači su dobrovoljcima ponovo pokazali predmet i zatražili da odgovore na koji miris ili zvuk ih asocira, dok su im, u isto vreme, skenirali mozak koristeći snimke fukcionalne magnetne rezonance.

Većina ispitanika pominjalo je prvi miris, a kada bi to uradili, na snimku moždane aktivnosti uočavan je karakterističan oblik aktivnosti u hipokampusu.

Međutim, ove aktivnosti nije bilo ako su volonteri podlegli sugestiji da se opredele za drugi miris ili ako su bili više izloženi zvuku umesto mirisu.

Doktorka Ješurun, nakon detaljne analize podataka zaključila je da mozak „rezerviše" poseban oblik aktivnosti za sećanja koja su nekada prvi put povezivala neki predmet i određeni miris.

Ovakvo „uparivanje" predmeta i mirisa, smatra dr Ješurun, prvi put se odigralo u najranijem detinjstvu i ostalo je trajno „arhivirano" u mozgu.

Mozak je evoluirao toliko da je u stanju da trajno smesti ova privilegovana sećanja zato što time pojačava našu sposobnost da „namirišemo" moguću opasnost.

„To je posebno naglašeno kada je reč o neprijatnim mirisima", istakla je dr Ješurun u izjavi za časopis „Nju sajentist" (New Scientist).

Ovo otkriće ima smisla, smatra Rejčel Herc, autorka knjige „Miris želja: otkrivanje našeg tajanstvenog čula mirisa" i profesorka Univerziteta Braun u Providensu, u američkoj državi Rod Ajlend.

Prema njenim rečima, evoluciona posledica je da situacija u kojoj se prvi put sretnemo sa nekim mirisom počinje da predstavlja pouzdan marker njegovog značenja.

„Taj mehanizam izuzetno je prilagođen usvajanju značenja, tako da će asocijacija na određeni miris u budućnosti predstavljati trajno sećanje",istakla je profesorka Herc.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи