Читај ми!

Doktor Macut: Primetan je trend da žene ranije ulaze u menopauzu

Jedan norveški stručni časopis objavio je podatak da u poređenju sa ostalim evropskim zemljama, u Srbiji najveći broj žena u menopauzu ulazi pre četrdesete godine života. Da li je ovaj podatak pouzdan i zašto žene starije od 40 godina najčešće posećuju endokrinologa, objašnjava dr Đuro Macut, endokrinolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.

Gost Jutarnjeg programa, dr Đuro Macut, napominje da podatak koji je objavljen u norveškom stručnom časopisu treba uzeti s rezervom, pre svega zbog metodologije, uzorka i izvora podataka.

„Generalno govoreći, jedan od razloga zašto se žene posle četrdesete češće javljaju endokrinologu su reproduktivne potrebe, gde one dolaze, malo kasno, u pokušaju da dobiju potomstvo. U tom smislu se može smatrati da je i menopauza češće dijagnostikovana, jer se ispostavlja da kod sve većeg broja žena dolazi do ranog slabljenja jajnika, što je uvod u menopauzu“, naglašava dr Macut.

Biološki, tačno se zna kada nastaje menopauza. To je period između 50. i 52. godine, a ceo period pre toga koji može biti dug i pet godina se naziva predmenopauza. Tako da već od 45. godine kod žena se javljaju promene u ciklusima koje nagoveštavaju ulazak u menopauzu.

Faktori spoljašnje sredine

„U obzir se mora uzeti i čitava grupa problema koji se nazivaju endokrini ometači, remetioci. Imamo metaboličke prirodne remetioce, to bi bila hrana koju uzimamo. Žene su sklonije gojaznosti, pogotovo u tim godinama i tu dostižu muškarce u kardio metaboličkom ili kardiovaskularnim bolestima, tako da su mnogo više ugrožene u kasnim četrdesetim i ranim pedesetim, dostižući nivo problema koje imaju muškarci sa dijabetesom, infarktima, šlogovima i tako dalje“, napominje endokrinolog.

U drugu grupu endokrinih ometača se ubrajaju i hemijski agensi i zagađena životna sredina. Brojne populacione studije pokazuju da u nekim centrima u svetu, pre svega u zemljama sa naglim industrijskim razvojem, dolazi do usmeravanja ka metaboličkom poremećaju povišenog šećera u krvi, povišenom nivou masnoća. Tu su takođe žene ugroženije.

Bolesti štitaste žlezde su više puta češće kod žena nego kod muškaraca. Hašimoto sindrom i hipotireoza su češće kod žena i to je možda jedna od najčešćih bolesti u endokrinologiji i zato se žene češće javljaju za pomoć lekaru.

„U tom kontekstu možemo da prepoznamo da žene više inkliniraju ka gubljenju funkcije jajnika, i možda ćemo u dužem vremenskom periodu dobiti pregled da će za 20 godina trendovi epidemiološki u pomeranju granice biti možda, nažalost, za žene nepovoljniji“, dodaje gost Jutarnjeg programa.

Hormonska terapija za produženje ciklusa

Mnogo se govori o prednostima i manama hormonske terapije. Pojedini lekari takvim lekovima produžavaju cikluse kod žena čak i posle 50. godine. Kako objašnjava dr Macut, to je standardna hormonska substituciona terapija koja se primenjuje već decenijama.

„Nadoknada hormona je potpuno opravdana kod određenih kategorija žena koje ranije izgube ciklus i koje imaju simptome. Za sve druge situacije to nije opravdano u potpunosti. Mi ne možemo nekritički da uvodimo hormone, jer je to apsolutno kontraindikovano posebno kod osoba koje imaju neke faktore rizika“, naglašava gost Jutarnjeg programa.

Ne sme se podlegati senzacionalističkim obećanjima da će nam sve biti rešeno u životu ako uzimamo hormone, napominje dr Macut.

Provera hormonskog statusa

Provera hormonskog statusa se radi na početku menstrualnog ciklusa. Uzima se nekoliko gonodotropina i analiziraju se: FSH (folikostimulirajući hormon) – hormon koji je povezan sa rezervom jajnika jer stimuliše rast folikula jajnika u jajniku pre oslobađanja jajašca iz jednog folikula prilikom ovulacije.

Zatim, LH (luteinizirajući hormon) – hormon koji je odgovoran za ovulaciju i drugi deo menstrualnog ciklusa u kome se materica priprema za prihvatanje oplođene jajne ćelije. Estradiol – hormon koji utiče na rast folikula na jajniku i na sazrevanje materične sluzokože.

„I jedan vrlo popularan hormon, Anti Milerov hormon (AMH test), koji je postao vrlo značajan za endokrinologe, za procenu reproduktivne sposobnosti, odnosno kapaciteta jajnika. On se analizira u tim kriznim godinama ili kada žene uvide da imaju neki problem“, objašnjava dr Đuro Macut.

U svakom slučaju, lekari moraju da dobro da upoznaju biologiju svake žene pojedinačno kako bi mogli da pretpostave da li će ranije ili kasnije ući u menopauzu.

недеља, 05. мај 2024.
16° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се