Читај ми!

Rak debelog creva - osluškujte svoje telo, rano otkrivanje bolesti od ključnog značaja za izlečenje

U Srbiji od raka debelog creva svake godine oboli više od četiri hiljade ljudi. Najviše njih je u šestoj i sedmoj deceniji, mada je sve više onih koji su mlađi od 40 godina.

Rak debelog creva je češći kod muškaraca, kaže statistika. Direktor Klinike za medikalnu onkologiju na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, dr Davorin Radosavljević, kaže da „je to istorijski tako i da postoje tumori koji su češći kod muškaraca".

„Sa navikama životnim, koje izgleda imaju veze sa obolevanjem, ta razlika se smanjuje, tako da danas ima nešto više muškaraca nego žena, ali svakako je u porastu i kod žena", rekao je dr Radosavljević, gostujući u Jutarnjem programu.

Dodaje da se ne može „upreti" prstom u uzrok raka još uvek, ali da za sve maligne bolesti postoje faktori koji se mogu dovesti u vezu.

„To je vrsta posrednih dokaza. Ne možemo reći da crveno meso izaziva rak debelog creva ili da je sedenje umesto šetanje opasno za rak debelog creva, ali je pokazano da neke takve navike, pušenje, alkohol, masna ishrana, začinjena hrana, obrađivana mesa, dimljena... sve to, po nečemu se pokazalo u studijama da takvi pacijenti više obolevaju", objasnio je i naglasio da ima i desetak posto naslednih tumora.

Tumor debelog creva je treći po učestalosti i u svetu i kod nas.

Kada je reč o simptomima, karcinom debelog creva se može rano otkriti i postoje programi ranog otkrivanja, iako je svaki tumor u početku asimptomatski.

„Preporučuje se starijima od 50 godina da se jave na skrining program, što ne znači automatski kolonoskopiju", rekao je dr Radosavljević. Objašnjava da se najpre uglavnom radi test na skriveno krvarenje u stolici koje može predstavljati razlog da se pacijent uputi na kolonoskopiju. Krv u stolici takođe, objašnjava, ne znači nužno da je reč o kanceru.

Govoreći o simptomima, dr Radosavljević kaže da su među njima malaksalost, poremećene navike u pražnjenju creva, slabljenje, bolovi pri defekaciji...

Dr Radosavljević navodi da je pojava ove bolesti moguća i kod mlađe populacije posebno ako postoji genetička predispozicija.Takvi ljudi treba da se na kontrolni pregled jave i pre pedesete godine.

Saveti koji se mogu ponuditi u svrhu prevencije odnose se prvenstveno na „umerenost u svemu", najpre u načinu ishrane.

Kada je reč o lečenju, u našoj zemlji se 50 odsto pacijenata izleči operativnim putem.

„Na žalost, 25 odsto pacijenata se javi u metastatskoj bolesti, i 25 odsto se javi u lokalno odmakloj bolesti. Može se reći da je glavna pažnja onkologa usmerena toj polovini koja ne može proći samo sa operacijom, tu je stvar u hemoterapiji, zračenju...", objasnio je doktor.

Naglasio je da su pacijentima u Srbiji dostupne savremene metode onkološkog lečenja, pogotovo sa najnovijom dopunjenom listom lekova od Republičkog fonda.

„Mi danas imamo za sve pacijente sa metastazama, a njih je svake godine bar hiljadu novih, hemioterapije i dodatnu biološku terapiju što je svetski standard, najefikasnije lečenje u prvoj liniji lečenja, a to je najbitnije da prva linija lečenja bude najbolja i najefikasnija, i to sada imamo", rekao je dr Radosavljević i naglasio da je potrebno da ljudi posvete vreme svom zdravlju, da ne zanemaruju simptome, i da o tome razgovaraju sa izabranim lekarom.

 

понедељак, 23. септембар 2024.
13° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи