Читај ми!

Dijabetes se ne može izlečiti, ali se može dobro lečiti

Širom sveta obeležava se Svetski dan borbe protiv dijabetesa. Ova godina donela je dva jubileja: 30 godina od kako je uspostavljen ovaj dan i 100 godina od kako je otkriven insulin koji se koristi u lečenju dijabetesa. U svetu sa njim živi oko 540 miliona ljudi, a u Srbiji oko 770 hiljada ljudi ima dijabetes.

U proteklom periodu, od početka pandemije, često smo pričali o dijabetesu, jer su pacijenti sa tom bolešću u najrizičnijoj grupi. Čini se da je za njih i najviše urađeno. Dobili su senzor i ne moraju bockanjem da proveravaju šećer nekoliko puta dnevno i u toku noći, a date su i nove preporuke i savremen protokol lečenja, tako da se dijabetičarima prati i rad srca i bubrega.

Gost Jutarnjeg programa, predsednik Dijabetološkog saveza Srbije, novinar Aleksandar Opačić, koji živi sa dijabetesom već 24 godine, priznaje da nije lako, jer postavlja veliki broj izazova, ali da ga je izgradio da bude odgovorniji, da bude disciplinovaniji i da se bolje odnosi prema sebi, svom zdravlju i generalno, životu.

„Ta potreba da pokažemo svima da se sa dijabetesom može živeti kvalitetno me svakodnevno gura. Živim normalno, radim sve što i ostali, zdravi ljudi, a pandemija nas je kao i sve ostale zabrinula, ali posebno kada su krenuli natpisi da su osobe sa dijabetesom najugroženije“, napominje Opačić.

Međutim, kako dodaje, kada su lekari sakupili odovoljno informacija o kovid infekciji, potvrđeno je da dijabetičari ukoliko imaju bolest pod kontrolom, nisu u većem riziku da imaju teže posledice u poređenju sa zdravim ljudima.

Akademik prof. dr Nebojša Lalić podseća da svaki jedanaesti stanovnik Srbije ima dijabetes i da je tokom pandemije zdravstveni sistem bio toliko opterećen da njima, kao i ostalim pacijentima sa hroničnim nezaraznim bolestima, nije bilo moguće pružiti adekvatnu podršku. Takođe, mnogi pacijenti su se plašili da dolaze kod lekara u strahu da bi bili izloženiji mogućnosti da se zaraze.

„Pokušali smo u jednoj izuzetno dobroj saradnji koja traje već godinama sa udruženjima pacijenata da tome nekako suprotstavimo i izdali smo i onlajn, i na papiru preko apoteka gde pacijenti miraju da dolaze po lekove, obaveštenja kako se ponašati. Dijabetološki savez je pokrenuo seriju vebinara posvećenih temi šta raditi u pandemiji“, navodi profesor Lalić.

Ovih dana je završeno pilot testiranje programa E-dijabetes, koji je usmeren na komunikaciju između domova zdravlja, odnosno sekundarnih i tercijarnih ustanova zdravstvene zaštite i konsultacija koje se sa pacijentima odvijaju elektronski, dodaje profesor.

Dijabetes – tihi ubica

Na 860 hiljada obolelih dodaje se i 35 procenata nedijagnostifikovanih pacijenata. Svi se iznenade kada saznaju da imaju povećan šećer.

„To je bolest koja nastaje podmuklo i tiho. Može da traje i deset godina, a da ostane neprepoznata. Može biti potpuno bez simptoma, odnosno, mogu se pojaviti simptomi koji se dešavaju i u životu drugih ljudi, a nemaju dijabetes, kao što su sušenje usta, umor ili učestalo mokrenje, koje bi trebalo da bude alarm, ukoliko je jako učestalo. Zato je dijabetes i dobio epitet tihi ubica“, naglašava akademik Nebojša Lalić.

Dijabetes naglo nastaje jedino kod dece i adolescenata kod kojih se razvija tip jedan i koji od početka zavisi od insulina i javlja se naglo. Profesor napominje i da se o uzrocima ne zna mnogo, kao i da se o samom uzroku ne zna ništa, ali se znaju mehanizmi po kojima nastaje i šta se može preduzeti da se bolest uspori i dobro kontroliše i da obolelima omogući kvalitetan i dug život.

Najvažnije je poznavati bolest

Kako naglašava Aleksandar Opačić koji boluje od dijabetesa od osme godine, period prilagođavanja obolelog, ali i porodice i okoline, koja je podjednako bitna od trenutka kada se dobije dijagnoza, je od krucijalne važnosti.

„Edukaciju ne smemo zanemariti i to je osnova svega. I početak i kraj dana se zasniva na konstantnoj edukaciji svih nas, a ne samo osoba koje žive sa dijabetesom“, kaže predsednik Dijabetološkog saveza Srbije.

U tom cilju Savez je pokrenuo i potkaste koji su namenjeni celokupnom društvu, a inicijalna ideja je bila i da se pruži psihološka podrška osobama sa dijabetesom. Na Jutjub kanalu Dijabetološkog saveza Srbije su podkasti na različite i najčešće teme sa kojima se suočavaju osobe sa dijabetesom.

Najteže komplikacije dijabetesa

Dijabetes napada, odnosno, izaziva promene prvenstveno na krvnim sudovima, a onda i na krvnim sudovima srca i bubrega i oštećuje njihov rad, napominje akademik Lalić.

„To su najteže komplikacije koje dijabetes izaziva i zato se na mnogo načina pokušava, od samog otkrivanja bolesti, pogotovo tipa dva, da se tome stane na put. Razvijaju se sredstva i terapijski pristupi koji kontrolišu i glikemiju, ali štite srce i bubrege“, objašnjava profesor.

Protokoli lečenja su već razvijeni i budućnost je počela, smatra profesor. Poslednja decenija je decenija eksplozivnog razvoja lekova za dijabetes tako da zdravstveni sistemi ne stižu da primene naučna dostignuća u svojoj praksi, jer podrazumevaju i ekonomski aspekt cele priče, napominje profesor.

„Ova godina u kojoj smo obeležili sto godina od otkrića insulina je vrlo bitna, jer do pre sto godina, pacijenti, pogotovo mladi, su bili osuđeni na smrt i insulin je jedno od revolucionarnih otkrića. S druge strane, time se obeležava i početak savremene dijabetološke zaštite i zato je ovaj jubilej veoma važan“, zaključuje na kraju gostovanja u Jutarnjem programu akademik Nebojša Lalić.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
5° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво