Читај ми!

Bol je ipak naš prijatelj, ne dozvolite da postane bolest

Iako ga doživljavamo kao neprijatelja, bol je zapravo čovekov prijatelj. Bol je u stvari alarm koji nas upozorava da imamo neki zdravstveni problem.

Ovogodišnja Nobelova nagrada za medicinu otišla je u ruke Dejvidu Džulijusu i Ardemu Pataputijanu, za njihovo otkriće receptora za temperaturu i dodir. Oni su u suštini otkrili nove jonske kanale u ćelijskom zidu koji pretvaraju draž koja je izazvana temperaturom ili dodirom u električni signal koji putem nerava stiže do centralnog nervnog sistema, objašnjava profesor dr Nebojša Lađević, rukovodilac Centra za anestiologiju i reanimatologiju KC Srbije.

„Oni su otkrili određene kanale, kao što su TRP m8 kanali za temperaturu i druge kanale koji su vezani za dodir. To je za nas značajno u svakodnevnom životu jer kada se krećemo mi osećamo svojim čulima i temperaturu i dodir, što nam je bitno za položaj i celokupno naše funkcionisanje, a svakako i za prenos bolnog signala“, ističe profesor Lađević.

Ono što svi znamo je da ekstremne temperature, hladno, vruće, vrelo ne nadražuju termo receptore, već nadražuju receptore za bol, naglašava profesor dr Dejan Nešić sa Instituta za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu.

„Zimi, kada je niska temperatura, mi ćemo da osećamo štipkanje u obrazima, odnosno 'bol u obrazima‘. Leti, visoke temperature, isto ćemo da osećamo bol u obrazima ili u glavi, ili ako smo otišli na more pa izgorimo, a sada, ova Nobelova nagrada za medicinu omogućiće upravo da manipulacijom pomenutih receptora dobijemo nove lekove koji će moći da nam olakšaju da lečimo, pogotovo hroničan bol“, napominje prof. Nešić.

Šta je bol?

Različite draži izazivaju bol, kao što postoje i različiti kvaliteti bola i različite vrste, ali u svakom slučaju, bol je jedan emotivni doživljaj, objašnjava dr Lađević.

„Svaku bolnu draž različite osobe doživljavaju na različiti način. Bol je pre svega alarm, on nas upozorava na određena stanja. Akutni bol nas sprečava da napravimo neku veću grešku, recimo da dotaknemo neki vreo predmet da se ne bismo opekli. Isto tako, bol nas upozorava i na određene procese koji se dešavaju u organizmu i skreću nam pažnju da se obratimo lekaru, jer bol je samo simptom“, dodaje profesor.

Međutim, bol posle dugo vremena postaje bolest sama za sebe, kao hronični bol, tada ga je izuzetno teško lečiti.

„Bol se prema trajanju deli na akutni i hronični. Prema etiologiji, na maligni i nemaligni. Prema kvalitetu to bi bio jak, brz i oštar bol ili, kako se kaže u narodu, spor, tinjajući bol. Prema mestu nastanka površinski, znači na koži i duboki bol. Tako se u medicini klasifikuje bol. Ako smo se uboli iglom, na primer, to je akutni, brzi bol koji odmah nestaje. Ono što je opasno je hronični, maligni bol koji dugo traje i ne možemo tačno da pokažemo mesto na telu gde se nalazi, ali se oseća i zahteva veoma dugo i komplikovanije lečenje“, objašnjava dr Nešić.

U zavisnosti od mesta gde se javlja lekare brine i akutni i hronični bol.

„Ali kada bol počne da utiče na naše emocionalno stanje i na naš psihički status, kvalitet života, on onda postaje bolest za sebe i dovodi do niza posledica u organizmu koje se odlikuju i na psihološkom statusu i na endokrinom i tako dalje“, ističe Lađević.

Međunarodno udruženje za istraživanje i tretman bola daje određene preporuke.

„Onaj bol koji vas je tokom noći probudio, podrazumeva da odmah ujutru posetite lekara. Takođe, ako imamo bol koji ne možemo da 'trpimo' duže od dva dana bez lekova i ako nam ugrožava kvalitet života kako na poslu, tako i kod kuće, obratite se lekaru“, navodi dr Dejan Nešić.

Šta je hronični bol?

Postoje različite definicije hroničnog bola, ali može se reći da je to bol koji traje duže od tri meseca i ne mora biti u kontinuitetu.

Svaki bol koji traje duže dovodi do, takozvanog, „začaranog kruga“ straha, bespomoćnosti, nervoze i mnogi pacijenti na kraju strahuju da će taj bol ikada prestati. 

„Samim tim se dešava da su područja manje vaskularizovana, imamo veći spazam i veću tenziju u mišićima, i opet strah, opet bespomoćnost. Hronični bol je veliki stres za organizam jer se luče velike količine kortizola, hormona nadbubrežne žlezde koji nam pomaže u obavljanju osnovnih životnih funkcija. Kod hroničnog bola tokom dužeg vremenskog perioda količina kortizola će prestati, samim tim će biti oslabljen imuni sistem i bićemo podložniji ostalim bolestima“, zaključuje profesor Dejan Nešić.

Zato, ne trpite bol, potražite pomoć lekara.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво