Читај ми!

Koronavirus doveo do pandemije neaktivnosti, sve više vremena provodimo sedeći

Profesorka Sanja Mazić sa Katedre za medicinu sporta Medicinskog fakulteta u Beogradu kaže za RTS da je fizička aktivnost neophodna za pravilan razvoj celog tela, a da je naročito važna za kardio-vaskularni i respiratorni sistem, za mišiće, pravilno držanje, kao i u prevenciji velikog broja bolesti.

Doktorka Sanja Mazić ističe da je zbog pandemije koronavirusa među ljudima smanjena fizička aktivnost, izmenjen režim ishrane i spavanja, ali i povećan stres, zbog čega je porastao broj obolelih od bolesti nekretanja.

„Fizička aktivnost je neophodna deci za rast i razvoj, i Svetska zdravstvena organizacija je rekla da deci treba oko 60 minuta dnevno fizičke aktivnosti i da ona treba da bude umerenog do jačeg inteziteta", objašnjava doktorka Mazić.

Ističe da svi mogu da vide da se deca znatno manje kreću i da je vreme sedenja značajno povećano.

„Neke studije su zabeležile da je vreme koje je bilo posvećeno školi u onlajn učenju smanjeno, a vreme koje je bilo posvećeno zabavi je poraslo. Vreme koje je bilo posvećeno igrama van kuće je definitivno smanjeno", navodi doktorka Mazić.

Dodaje da ipak ima i pozitivnih primera, pa su Nemci u jednom od istraživanja izračunali da su deca imala više sati fizičke aktivnosti u kući, jer su im očito roditelji dali neki dodatni posao u kući i oko kuće.

„Fizička aktivnost je neophodna za pravilan razvoj celog tela, a naročito je važna i za kardio-vaskularni i respiratorni sistem, za mišiće, pravilno držanje, kao i u prevenciji velikog broja bolesti", upozorava doktorka Mazić.

Kretanje smanjeno za 27 odsto na globalnom nivou

Doktorka Mazić kaže da postoji veliki broj bolesti odraslih koje se sada pojavljuju i kod dece, što ranije nije bio slučaj.

„Imamo decu koja imaju povišen krvni pritisak, što je ranije bilo izuzetno retko. Apsolutno možemo da kažemo da je pandemija koronavirusa izazvala pandemiju fizičke neaktivnosti", naglašava doktorka Mazić.

Kaže da podaci iz Italije pokazuju da su ljudi u prvom momentu nakon izbijanja pandemije bili aktivniji, naročito u vežbama snage, da je 15 odsto prešlo na zdravu ishranu, a tri odsto ostavilo pušenje.

„To je ipak bio samo prvi momenat. Kako je vreme prolazilo, ljudi su postajali sve manje i manje aktivni. Interesantna je jedna studija koja je obuhvatila skoro pola miliona ljudi sa 19.000 zapisa o kretanju sa mobilnih telefona. Ona je pokazala da je na globalnom nivou za 27 odsto smanjeno kretanje", navodi doktorka Mazić.

Ističe da treba postepeno uvoditi fizičku aktivnost i slušati svoj organizam.

„Oni koji su imali koronu, treba pre povratka fizičkoj aktivnosti da se posavetuju sa lekarom. Oni koji nisu imali karakterističnu kliničku sliku, a bili su pozitivni mogu postepeno sami da krenu sa aktivnostima, a svi koji su imali takvu kliničku sliku treba da se posavetuju sa lekarom", savetuje doktorka Mazić.

субота, 04. мај 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво