Читај ми!

Korona ne prestaje da iznenađuje - neobične bolesti sa puno lica svi treba jednako da se čuvamo

Iz dana u dan, svi učimo o koronavirusu i tako je mesecima. Kad smo pomislili da smo neke lekcije savladali, nameću se nova pitanja. Poslednje je: Da li je kovid 19 – vaskularna bolest?

Stručnjaci kažu da su došli do zaključka da je kovid 19, pored toga što je respiratorna bolest - i vaskularna.

„Američki naučnici su napravili jedno istraživanje kojim su direktno dokazali da se spajk protein sa virusa, lepi za neke ćelije endotela sa krvnih sudova i oštećuje ih", rekao je za Kliniku Nazdravlje, Dr Dalibor Dragišić, kardiolog iz KBC „Dr Dragiša Mišović". 

Dr Dragišić dodaje da takva oštećenja dalje vode u druge različite zdravstvene probleme kao što su razne tromboembolijske komplikacije ili arterijske tromboze.

„Nama je jasno sada da su i respiratorne komplikacije posedica vaskularnih dešavanja, jer pluća imaju izrazito razvijenu vaskularnu mrežu i virus napada i endotel kapilara u plućima čija je osnovna uloga da preuzme i prenese kiseonik u tkiva", dodaje dr Jelena Veličković, anesteziolog iz kovid-bolnice u Batajnici.

Kaže da pacijenti, osim respiratorne slabosti, koja zahteva mehaničku ventilaciju, imaju i brojne druge prateće kardiovaskularne komplikacije poput šloga, infarkta miokarda ili infarkta slezine...

„Sad je izašlo novo istraživanje, nije baš neki reprezentativni broj od 100 pacijenata, ali, kod 78 odsto njih je nađen određeni stepen zahvatanja srčanog mišića. Znači, virus napada srčani mišić, srčane ćelije propadaju i kao posledica propadanja tih ćelija, možemo da imamo aritmije, može da nastane infarkt miokarda, i taj miokarditis u stvari ka srčanoj slabosti, ukoliko se komplikuje", objasnio je dr Dragišić.

Brze i iznenadne promene stanja

Kada je reč o trombozi, dr Veličković kaže da su tromboembolijske komplikacije možda jedan od vodećih faktora smrtnosti kod kovid-pacijenata.

„Više su ugroženi stariji, pacijenti koji imaju faktore rizika kao što su kardiovaskularni i plućni bolesnici, pacijenti koji imaju dijabetes... Međutim, nas je iznenadilo da smo to viđali i kod ljudi koji nemaju nijedan od faktora rizika i znatno su mlađi. Nismo navikli da viđamo nekog ko ima 30 godina i napravi tek tako plućnu emboliju zato što ima virusnu infekciju", ispričao je dr Dragišić.

Doktori kažu da u doba korone, ne treba ignorisati simptome kao što su naglo oticanje ekstremiteta, jak bol u grudima, značajan nedostatak vazduha.

Naglašavaju da promene zdravstvenog stanja obolelih od kovida mogu biti nagle i brze i da je pažljivo praćenje bolesnika vrlo važno.

Postkovid sindrom

Pacijenti koji su posle kovida 19 otpušteni iz bolnice, mogu da se žale na simptome koje su imali dok su bili bolesni, među kojima su slabost, malaksalost, aritmija.

„Imamo kontakt sa pacijentima iz prvog talasa od prošle godine, iz marta i aprila, i mnogi od njih su imali višemesečni oporavak, naročito ako su bili intubirani. Neki od njih su imali i vaskularne kompikacije", rekla je dr Veličković i dodaje da se oni redovno prate i da su za njih važne kontrole.

Trenutno je, složili su se gosti Klinike Nazdravlje, kada je struktura pacijenata na lečenju u pitanju, više starijih ljudi. Takođe, skoro je izjednačen broj pacijenata po polovima.

Govoreći o analizama krvi i de-dimer vrednostima, koje mogu da ukažu na opasnost od tromboze, i o kojima se u vreme korone sve više priča, dr Dragišić savetuje da se ne rade „na svoju ruku", jer vrednosti zavise od brojnih faktora, pa povišene vrednosti mogu da ukazuju na neke druge poremećaje, a ne isključivo na infekciju koronavirusom.

Unapređenje terapije 

O kovidu 19 stalno se uči. Nove informacije pojavljuju se sve češće. Sve to je uticalo i na terapiju koja se stalno unapređuje. Mnogo toga, tek će se otkriti, kažu lekari.

„Tokom studija i cele karijere, nisam nikada srela bolest sa toliko puno lica, sa toliko neobičnom kliničkom slikom - od asimptomatske i vrlo blage do jako teške, a nije lako predvidivo ko će razviti kakvu kliničku sliku. Svi moraju jednako da se čuvaju, jer još nemamo ključna saznanja o tome koji su to faktori koji će determinisati težinu kliničke slike i ishod bolesti kod pacijenata - tu će možda genetika pomoći", zaključila je dr Veličković.

четвртак, 28. март 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво