Читај ми!

Otvoren 75. Kanski filmski festival, između politike i umetnosti

Francuskim filmom „Rez“ oskarovca Mišela Azanavisijusa, počeo je Kanski filmski festival. Za 75. Zlatnu palmu takmiči se 21 film.

U Kanu su konačno pale maske i festival se nakon onlajn izdanja i prošlogodišnjeg održavanja tokom leta, vratio u stari majski termin, bez epidemijskih mera. A šta obeležava 75. izdanje? Najpre upliv svetske politike.

Mišel Azanavisujus morao je da promeni naziv svoje zombi komedije Z u Rez, nakon što je ukrajinski filmski institut od Kanskog festivala i reditelja to i zahtevao zbog aktuelne simbolike slova "Z".

Uz to festival je i zvanično osudio agresiju Rusije na Ukrajinu, ne odobrivši akreditacije predstavnicima ruske filmske industrije kao i novinarima iz Rusije.

Međutim, ulaznicu za festival dobio je nagrađivani ruski reditelj Kiril Serebrenjikov, disident koji je početkom godine napustio zemlju nakon što je prethodno boravio u kućnom pritvoru.

Iako je njegov film podržao filmski fond Romana Abramoviča, njegova biografska drama Žena Čajkovskog sa još 20 ostvarenja takmiči se za Zlatnu palmu.

„Imam veliku odgovornost o kojoj sam razmišljao veoma pažljivo. Odlučio sam da pristupim filmovima kao gledalac, da o njima ne mislim već da slušam srce. Ostavljam sa strane sva predznanja o filmovima istih reditelja, nagradama koje su dobili i ranijem učešću na festivalu. Otvoren sam prema svim svetskim kinematografijama i vodim se samo emocijama“, kaže predsednik žirija Vensan Landon.

I dok za neke stvaraoce, kako kažu ovde u Kanu, nije pravo vreme za crveni tepih, drugi već defiluju ispred festivalske palate.

Uz rediteljske zvezde, bivše pobednike i nekoliko holivudskih atrakcija povratnički Kan demonstrira staru, dobru moć. Tom Kruz promoviše iščekivani Top gan: Maverik, a reditelj Baz Lurman biografski film o Elvisu Prisliju.

Srbija je i ove godine u Kanu. Naš paviljon, na istom je mestu na Kanskom marketu. Filmski centar Srbije predstavlja sadašnje i buduće projekte.

A srpska manjinska koprodukcija, Brana libanskog reditelja Alija Šerija, snimljena u Sudanu tokom revolucije, prikazuje se u paralelnom programu „Petnaest dana autora“.

U žiriju koji u tom programu dodeljuje nagradu „Evropa sinemas“ je Igor Stanković, direktor „Megakom filma“.

четвртак, 19. септембар 2024.
16° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи