Читај ми!

Zašto tajne službe nisu htele da ostave na miru Jovanku Broz

U kakvoj „igri prestola“ je učestvovala prva dama Jugoslavije i u kakve političke odnose moći je bila upletena Jovanka Broz, pokušaće da odgovori igrano-dokumentarna serija „Jovanka Broz i tajne službe“ koja će se od jeseni prikazivati na RTS-u.

Ko je prisluškivao Jovanku Broz i Tita? Šta su najviši funkcioneri državnih i tajnih službi imali protiv Jovanke Broz? Šta je dovelo do njenog udaljavanja od Tita i na kraju, do potpunog izopštavanja iz javnog života i kućnog pritvora? Zašto je i 30 godina posle Titove smrti Brozova udovica bila lišena elementarnih ljudskih prava – lične karte, pasoša, zdravstvenog osiguranja i penzije?

Odgovore na ova pitanja pokušaće da odgovori igrano-dokumentarna serija od 10 epizoda, Jovanka Broz i tajne službe.

Reditelj i koscenarista serije Nedeljko Kovačić je pripremajući se i radeći na ovoj seriji imao prilike da mnogo arhivske građe prođe kroz njegove ruke u sklapanju ovog mozaika.

„Jovanka Broz je bila fascinantna žena u svakom slučaju, a bila je opasna naprosto zato što je 30 godina bila u blizini najmoćnijeg čoveka tadašnje Jugoslavije“, kaže gost Jutarnjeg program.

Šta je znala što nije trebalo, Kovačić smatra da verovatno nikada nećemo do kraja saznati. Može se uopšteno pretpostaviti da je znala što i Tito i u pogledu međunarodnih odnosa tadašnje Jugoslavije, kao i što se tiče najvišeg državnog i političkog rukovodstva zemlje u to vreme.

Šta je Stane Dolanc imao protiv Jovanke?

Govorilo se i o tome da je znala mnoge detalje iz prošlosti Staneta Dolanca, s obzirom na to kakav je bio tretman prema njoj posle Titove smrti. Moguće je da je znala i neku verziju Titove biografije.

„Što se tiče Dolanca, postojala je ta priča o njegovom učešću u hitlerjugendu pre rata, a i ona sama je isticala da su njeni najveći progonitelji Dolanc i general Nikola Ljubičić koji su bili visoki funkcioneri tadašnje Jugoslavije“, dodaje reditelj.

Jovanka je prisustvovala i svim Titovim sastancima sa stranim državnicima. Išla u posete stranim zemljama. Sretala delegacije. Prisustvovala sastancima sa tadašnjim republičkim rukovodiocima, tako da je svakako posedovala razne informacije na razne teme, dodaje Kovačić, ali teško da ćemo saznati sve.

Jovanka je izabrana na kastingu

Životni put Jovanke Broz je bio poput filmske priče. Devojčica sa sela koja je postala „jugoslovenska Grejs Keli ili Džeki Kenedi“, kako su je nazivali ondašnji mediji na vrhuncu moći.

„Zanimljivo je da je za Jovanku napravljena jedna vrst kastinga, kako bismo to danas rekli. Na samom kraju Drugog svetskog rata, 1945. godine postojao je jedan izbor devojaka čiji su dosijei prošli kroz ruke tadašnje bezbednosne strukture, odnosno direktno Aleksandra Rankovića, gde je prosto napravljen jedan izbor devojaka koje bi bile podobne, kako se tada govorilo, moralno i politički, da rade u Titovoj rezidenciji“, napominje Nedeljko Kovačić.

Jovanka se istakla svojom ratnom biografijom, kao hrabra i odana partizanka i tako je došla u Beli dvor, a kasnije i u vilu u Užičkoj gde je počela da radi kao deo osoblja. Onda se između njih razvio i lični i intimni odnos, mada postoje spekulacije da su je baš tajne službe postavile na to mesto.

„Spekulacije su spekulacije. Mi ne možemo sa sigurnošću tvrditi. Ne postoje činjenice da ju je neko baš instalirao tu gde jeste, a svakako niko nije mogao da utiče na to da se između nje i Tita razvije lični odnos. Mogao je neko tu da je i dovede, ali nije mogao da natera Tita da mu se ona i dopadne. A ono što zasigurno znamo je da je između njih zaista postojala jedna velika ljubav i veliko poštovanje od samog početka njihovog odnosa i braka, pa praktično do kraja života iako su oni na kraju bili razdvojeni i da su se tu razne ružne stvari izdešavale, kao i u velikom broju brakova u krajnjoj liniji“, smatra Kovačić.

Činjenica je i da Jovanka do kraja života nikada ružnu reč nije rekla o Titu, kao i da postoje daokazi da je on uložio veliki trud da je zaštiti od sopstvenih funkcionera, kada su te „igre prestola“ počele da kulminiraju, jer se pretpostavljalo da će Tito uskoro preminuti i borba elita tadašnje države za pozicije posle njegove smrti se zahuktavala.

Čega su se plašile tajne službe

Posle Titove smrti, po Jovankinom svedočenju, tajne službe su joj parale porube haljina tražeći „nešto“. Ona je bila na merama bezbednosnih struktura i zna se da su joj pretresali lične papire, da je kuća u kojoj je boravila posle Titove smrti u užasnim uslovima, takođe bila pod nadzorom.

„Prosto su se plašili da ona može da progovori o svim stvarima koje je znala, a naročito da može da progovori za strane medije. Znalo se i da ona vodi neku vrstu privatnih beležaka. Postojala je i priča da je pisala svoje memoare. Ti famozni memoari nikada nisu pronađeni iako postoji podatak da je služba fotodokumentovala deo jednog rukopisa, ali čak je i ta fotodokumentacija nestala. Tako da šta god da je ona mogla da zapiše, mi tome nemamo pristupa“, dodaje Kovačić.

Pomoć od Indire Gandi

Posle Titove smrti mnogi prijatelji su joj odjednom postali neprijatelji. Govorila je da joj je pomoć jedini ponudio general Moamer el Gadafi, lider Libije, koji joj je nudio azil. Odbila je.

Kovačić podseća da postoji priča i da joj je Indira Gandi, liderka Indije, pomogla naročito u trenutku kada se odlučivalo da li Jovanka uopšte može da prisustvuje i Titovoj sahrani, jer su održavane čitave sednice državnog vrha da li da joj se dozvoli ili ne dozvoli prisustvo sahrani sopstvenog supruga.

Osim što je Indira Gandi izvršila uticaj na rukovodstvo, i oni su na kraju shvatili da bi pred svetom bila čudna i sramotna situacija da se to ne desi.

Strani mediji vapili za njenim sećanjima

Bili su joj oduzeti lična karta i pasoš upravo iz straha da će progovoriti za strane medije. Pričalo se da joj italijanska i nemačka štampa nudi ogromne svote novca za njenu ispovest, da su izdavači u inostranstvu želeli da objave te njene famozne memoare ili neku drugu vrstu njenog svedočenja.

„Zato se vodilo računa da joj se što više ograniči kretanje i ograniči kontakt kako ne bi mogla da ispriča svoju priču“.

Na kraju, Jovanka je sve tajne odnela sa sobom u grob i odlučila da do kraja ćuti.

„Jovanka je pre svega bila jedna vrlo dostojanstvena žena i žena koja je jako mnogo vremena provela u najvišim ešalonima realne politike. Prosto iz njenog karaktera proizilazi činjenica da je mnoge stvari prećutala jer nije htela da prekorači sopstveno dostojanstvo“, smatra Nedeljko Kovačić, reditelj i koscenarista serije.

U igrano-dokumentarnoj seriji Jovanka Broz i tajne službe Jovanku Broz tumače dve glumice. Mladu Jovanku igra Milica Tomašević, a stariju Snežana Savić. Tita igra Nebojša Dugalić. Autorima serije je jako bilo bitno da nađu dobru meru i da gluma ne bude samo imitacija, već kompletna dramska uloga, kao i da izbegnu da ne skliznu u karikaturu, u čemu su, po rečima reditelja Nedeljka Kovačića i uspeli.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
21° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво