Читај ми!

Da li briga o životnoj sredini može da se izbori za mesto među prioritetima u Srbiji

Životna sredina je konačno postala društvena tema u Srbiji, ali institucije su ostale zatvorene, zaključak je sa predstavljanja osmog godišnjeg Izveštaja iz senke Koalicije 27, „Poglavlje 27 u Srbiji: Napredak pod ključem“. Izveštaj, u čijoj izradi je učestvovalo devet organizacija civilnog društva, prati napredak reformi predviđenih EU pregovaračkim Poglavljem 27 i analizira stanje u 10 oblasti u životnoj sredini.

Javno zdravlje i ekonomski oporavak suštinski su povezani sa kvalitetom životne sredine. 

„Već zvanično 10 godina, a nezvanično više dve decenije mi imamo problem sa vazduhom koji dišemo, da je on opasan po zdravlje i po život Valjevaca", kaže Slavica Pantić iz Lokalnog odgovora Valjeva.

Dekarbonizacija ekonomije i briga o životnoj sredini su evropski prioriteti u narednim decenijama, a trebalo bi da budu i prioriteti naše države, navodi se u izveštaju.

„Ljudi u Srbiji osećaju da se krše ekološki propisi i to ne samo evropski nego nacionalni ekološki propisi i to mora da prestane. Evropski ciljevi za čistiju životnu sredinu se povećavaju, a pomoć i fondovi iz Evrope stižu i u ovaj region. Namenili smo devet milijardi evra Srbiji i regionu za sprovođenje Zelene agende“, istakao je Simon Ilse, direktor kancelarije Hajnrih Bel, Srbija.

„Veoma je bitno građansko delovanje koje smo videli u Srbiji protekle godine. Demonstracije koje su ukazivale na ekološke probleme pokazuju da sve više ljudi želi da učestvuje u javnoj debati o kvalitetu životne sredine“, objašnjava Antoan Avinjon, programski menadžer za životnu sredinu u delegaciji EU.

Neki od zaključaka Izveštaja su da je neophodno unaprediti sistem upravljanja otpadom sa akcentom na kontrolu podataka o otpadu.

„U izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine, ukupna količina proizvedenog otpada je nešto manja od 12 miliona tona, dok druga naša institucija Republički zavod za statistiku za istu godinu je objavio podatak o proizvedenih 66,6 miliona tona otpada. Razlika u izveštajima dve naše institucije koje prikupljaju i objavljuju praktično istu vrstu podatka je pet i po puta“,  ukazala je Tanja Petrović/direktorka Mladih istraživača Srbije.

Neka od pitanja su i da li monitoring kvaliteta voda daje stvarnu sliku naših vodotoka, zašto se ne preduzimaju mere za smanjenje zagađenja vazduha, zašto imamo samo 7,66 odsto teritorije gde su zaštićena područja, a u Evropskoj uniji zaštićena područja zauzimaju 26 odsto teritorije.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 18. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи