Читај ми!

Novo naftno polje u Africi ugroziće 130.000 slonova

Istraživački projekat u Bocvani i Namibiji predstavlja pretnju za ekosisteme, lokalne zajednice i divlje životinje, upozoravaju iz organizacija za zaštitu prirode.

Desetine hiljada afričkih slonova ugroženo je planovima za izgradnju velikog naftnog polja u području netaknute prirode „crnog kontinenta", naveli su stručnjaci.

Strahuju da bi predlog za naftno polje koje se proteže preko Namibije i Bocvane uništilo regionalne ekosisteme i ugrozilo divlje životinje, kao i lokalne zajednice.

Planovi su najnovija pretnja slonovima u regionu, od kojih je stotine misteriozno umrlo u proteklih godinu dana. Naučnici pokušavaju da pronađu uzrok smrti, ali veruju da bi oni mogli biti povezani sa rastućom količinom toksičnih algi - izazvanih globalnim zagrevanjem.

„Neshvatljivo je da se trka 'ReconAfrica' za fosilna goriva toliko zahuktava. U Africi živi manje od 450.000 slonova, u poređenju sa milionima ne tako davno. Za 130.000 njih ovaj region je dom, a pogrešni planovi kompanije 'ReconAfrica' izlažu ih direktnom riziku ", rekla je Rozmari Els iz „Globalnog pokreta za nosoroge i slonove".

"ReconAfrica", kanadska kompanija za naftu i gas, zakupila je više od 34.000 kvadratnih kilometara zemljišta u slivu Kavango. Seizmički istražni radovi su započeli, a stručnjaci kažu da bi novo naftno polje moglo biti jedno od najvećih koji su izgrađeni poslednjih godina.

"ReconAfrica" procenjuje da bi proizvedena nafta mogla da dostigne količine i do 120 milijardi barela, što vredi milijarde dolara.

Namibijska vlada saopštila je da su do sada dodeljene samo istraživačke dozvole koje ne dozvoljavaju bilo kakve proizvodne operacije. Rečeno je i da istraživački radovi nisu locirani ni u jednom „zaštićenom ili ekološki osetljivom području i da neće imati značajnog uticaja na divljinu".

Ali naučnici, ekolozi i predstavnici lokalne zajednice smatraju da bi projekat mogao ugroziti ključne zalihe vode i ugroziti deltu Okavango u Bocvani, ogromnu netaknutu divljinu i svetsku prirodnu baštinu.

„Svaki element ovog procesa - od novih puteva do mesta bušenja, rafinerija do terminala - opustošiće ekosistem i lokalne zajednice koje od njega zavise u poljoprivredi i ribolovu", rekao je Nimo Basei, direktor „Fondacije za zdravlje majke Zemlje" i predsedavajući organizacije „Ojlvoč Afrika".

Dodao je da je poznato da vibracije iz istražnih radova ometaju slonove, a povećanje gradnje, puteva i saobraćaja, ne samo da će „oterati životinje, već će i otvoriti područje lovokradicama".

„Naročito kada imaju mlade, slonovi izbegavaju područja u kojima ima bilo kakvih ljudskih aktivnosti, gde ima buke i onoga što oni vide kao opasnost. To ih može udaljiti od njihovih drevnih migracionih puteva i dovesti bliže selima i poljoprivrednim područjima, što dovodi dosukoba između ljudi i slonova", objasnio je Basei.

Sever - jug 

U kompaniji "ReconAfrica" tvrde da će projekat doneti radna mesta i ogromne ekonomske koristi regionu bez štete po životnu sredinu.

„Iskreno verujemo da se stabilna energetska industrija u regionu može razvijati na ekološki i društveno odgovoran način, koji pruža prekopotrebne ekonomske i socijalne koristi, kao i finansiranje investicija u lokalne ekosisteme i zaštitu prirode", rekao je portparol kompanije.

U kompaniji tvrde da su instalirali bunare za vodu u zajednici na solarni pogon, da koriste tečnosti za bušenje na bazi vode, biorazgradive i bez hlorida i da će koristiti niskofrekventnu opremu da bi zaštitili životinje".

Prošlog meseca, Međunarodna energetska agencija saopštila je da se eksploatacija i razvoj novih naftnih i gasnih polja moraju zaustaviti ove godine ako svet želi da ostane u sigurnim granicama globalnog grejanja i ispuni cilj „nulta neto emisija" do 2050. godine.

Ina-Marija Šikongo, jedna od koordinatorki grupe "Fridays For Future - Windhoek", rekla je da je region već pogođen sušom i da su klimatske migracije životinja ali i ljudi zbog hrane, ali i posla postale sve češće.

Rekla je da se planirano naftno polje - poput ropstva i kolonijalizma - zasniva na „severu koji koristi resurse i ljude na jugu za svoje ciljeve".

Neki od članova namibijske vlade smatraju da zapadni kritičari, čije su se zemlje obogatile iskorišćavanjem svojih prirodnih bogatstava, danas nemaju imali pravo da zaustave Namibiju da učini isto.
Međutim, Basei je rekao da vađenje nafte neće doneti prosperitet namibijskom narodu, dodajući da će čitav svet morati da odustane od fosilnih goriva u narednoj deceniji kako bi izbegao „klimatski slom".

недеља, 22. септембар 2024.
15° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи